Oui pou kann, mé pa pou dsik solman, é pa pou kann solman

1 mars 2018, sanm Justin

Mésyé l’ékoutèr, moin la bien antann aou yèr soir dann radyo pèrkal. Moin la bien atann aou apré di out manyèr oir dsi plantasyon kann isi la Rényon. An gro, ou téi di : plantasyon kann lé pa famé pou nou isi La Rényon mé sa i vo myé ké arien, pars l’ède i mank pa é sanm pou ou bann plantèr i baz la dsi pou gingn z’ot soso… Mésyé l’ékoutèr, sa in gran sobatkoz ou la lansé la mé moin lé pa sir ou néna rézon san pour san dann sète afèr-la .

La tèr lé pti, pars an mèm tan, La promyèr-radyo té apré fé in l’émisyon an dirèk dopi La frans avèk bann plantèr té parti salon l’agrikiltir é banna - an touléka sak té i partisip-té i di a popré mèm shoz ké ou. Mé sak lé pli grav sé ké prézidan la shanm l’agrikiltir téi partisip lo l’émisyon té i di a popré mèm shoz ou té apré di dann out téléfone.

Akoz mi di pli grav ? Pars in prézidan la shanm d’agrikiltir la pa n’inport ki é li pèz son poi dsi la késtyonn l’avnir bann plantèr. Mé alon oir inn-dé poin :

Promyé poinn-vizé li lé pou k’i konsèrv kann konm prinsipal kiltir. Moin lé pour galman mé sak moin lé kont sé k’i gard kann pou dosik prinsipalman. Pars konm moin la fine di é pa arienk in foi, kann sé dosik mé pa solman. Mi rapèl pou sak i antan pa zorèy, koméla, i tir par-la sink san ko-produi dann kann. Alor pou kosa ni vé kontant anou pé d’shoz alé oir ni pé an avoir bonpé. Akoz ni vé kontant dé mognon alé oir nou néna nout dé bra bien kosto. Ni pé an avoir in matyèr promyèr pou dévlop l’indistri nout péi, dizon pou dévlop lo péi.

Inn-dé l’égzanp : i fé dsik in pé tout kalité, i fé l’alkol, i fé konpos, i fé l’éstrésité, i fé bagapan, i fé ankor la sir, la lévir, i mète dann béton, i fé plastik biodégradab, i konsèrv épi i protèz la tèr, i fé papyé, i tir médikaman,.. Ousa la fé sa ? Dann in péi i apèl Kuba é sa la ède lo péi pa mète ali a znou dovan bann z’amérikin... Mi arète la, mé mi pé dir azot tousala nou la fine ékri é pa arienk in foi dann nout zournal Témoignages*.

Dézyèm poin : kann mé pa solman. Astèr mi pé dir galman kann i doi pa z’ète tou sèl é dori i doi ténir ali konpagni, konm mayi pinm in pé i apèl sorgho pou fé la farine san gluten pou fé d’pain konm i fé déza dann l’afrik dé l’ouèst. Si anpèsh ar pan ou fé nout kafé bourbon pointi, nout thé blan, nout myèl vèr, dévlop nout vaniy, tiliz tout frui nou néna olèrk gaspiyé. Tousa i apèl la sékirité alimantèr, i apèl galman nout dévlopman lo parti kolonyal i rofiz anou dopi si tèlmann tan.

* agard bann zartik : la canne c’est le sucre mais pas seulement

Filière canne-sucre-alcools-énergiePadport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus