Face à la menace d’une crise globale à La Réunion, le silence inquiétant des élus réunionnais
28 juillet, parImpact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
5 out 2023, sanm

Mézami mwin la touzour di azot mwin lé pou lotonomi alimantèr é konm zot i koné sa i fé galman parti program noute parti kominiss. Pou kèl rézon ? Inn pars sé kékshoz possib, de pars sa i pé pèrmète anou évite lékonomi d’kontoir o moinss pou noute manzé, troi pars kan néna bande kriz é ké noute sékirité alimantèr lé pa assiré i vo myé nou néna noute lotonomi késtyonn manzé.
I fo pa ni obliye bande losson l’istoir i done anou tazantan : dann la guèr 39-45, kan Langlétèr téi boykote lo komèrs bato nou la santi passé. Kan bande yankee la parti fé la guèr dann l’Irak nou la santi passé, dan la kriz Covid ni rapèl sak la s’passé, zordi avèk la guèr an Erop ni oi ankor. Alor mézami sé pou sa, mèm nou lé pti, i fo ni trape noute lotonomi alimantèr.
Sirtou i fo pa ni kroi sa lé inpossib, pars avèk toute la tèr an frish, lo savoir-fèr noute bande zagrikiltèr, pliss ankor noute kiltir d’plantaz, mi oi nou rényoné nou lé kapab.
Toussa pou in n’afèr mwin la vi dann télé épi mwin la lir dann zoinal. Kossa i lé ? Mézami zot i koné lo prézidan lo Séna Madagaskar lé shé nou sé tan issi é li la vni diskite avèk bande zinstitissyon dsu sak i apèl in akor gagnan-gagnan… an passan li la di lo Pib Madégaskar i goumante 5 % par an é konm li di sa va fini par goumante lo nivo d’vi la popilassion — é laba néna 28 milyon d’moune ! — anpliss ké sa l’apré fé in lotoroute, la fé inn-dé por, dann Tana l’apré mète de bèl Papang an sirkilassion. Mwin la tandi dir galman zot i konte dessu zot diaspora pou ède lo dévlopman lo péi épi késtyon d’savoir fèr i prétan issi la Rényon nou néna do koi pou ède azot.
Toussa lé bien mé kan i di pou noute manzé Madagaskar i pé ranplass la Thaïlande, osinonsa lo Pakistan, l’Inde, sirtou ké Mada i tarde pa avèk l’ède lo Japon, la Chine épi nou mèm d’ète ésportatèr zafèr pou manzé. Si lé vré mwin lé kontan pou zot mé mi di antanssion : nou ni vé noute lotonomi alimantèr ? Ni vé pa Mada i ranplass sak i profite zordi noute lékonomi d’kontoir. Si zot i nyabou d’ète otonome zot mèm épi vande zot prodikssion bande péi lé zalantour tanmyé pou zot. Tanmyé si zot i pé goumante lo nivo d’vi zot popilassion. Mi aplodi dë min !
Mé ni pé pa brade noute lotonomi alimantèr a v’nir é kan mi di sa mi panss touzour in loi program pou noute dévlopman avèk in stratézi gagnan-gagnan pou Madagaskar, pou La Rényon, pou bande zil loséan Indien, pou bande péi l’Afrik de l’est. Pou noute toute ankor viktime lo néo-kolonyalism.
A bon antandèr salu !
Justin
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite (…)
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (2/5)
Nouvelles orientations budgétaires de l’Union européenne
Accélération de la crise du système néocolonial
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)