Oui pou lo dévlopman Madagaskar, mé oui ossi pou lé n’ote, épi bannzil loséan Indien… Gagan-gagnan mé pou noute toute

5 out 2023, sanm Justin

Mézami mwin la touzour di azot mwin lé pou lotonomi alimantèr é konm zot i koné sa i fé galman parti program noute parti kominiss. Pou kèl rézon ? Inn pars sé kékshoz possib, de pars sa i pé pèrmète anou évite lékonomi d’kontoir o moinss pou noute manzé, troi pars kan néna bande kriz é ké noute sékirité alimantèr lé pa assiré i vo myé nou néna noute lotonomi késtyonn manzé.

I fo pa ni obliye bande losson l’istoir i done anou tazantan : dann la guèr 39-45, kan Langlétèr téi boykote lo komèrs bato nou la santi passé. Kan bande yankee la parti fé la guèr dann l’Irak nou la santi passé, dan la kriz Covid ni rapèl sak la s’passé, zordi avèk la guèr an Erop ni oi ankor. Alor mézami sé pou sa, mèm nou lé pti, i fo ni trape noute lotonomi alimantèr.

Sirtou i fo pa ni kroi sa lé inpossib, pars avèk toute la tèr an frish, lo savoir-fèr noute bande zagrikiltèr, pliss ankor noute kiltir d’plantaz, mi oi nou rényoné nou lé kapab.

Toussa pou in n’afèr mwin la vi dann télé épi mwin la lir dann zoinal. Kossa i lé ? Mézami zot i koné lo prézidan lo Séna Madagaskar lé shé nou sé tan issi é li la vni diskite avèk bande zinstitissyon dsu sak i apèl in akor gagnan-gagnan… an passan li la di lo Pib Madégaskar i goumante 5 % par an é konm li di sa va fini par goumante lo nivo d’vi la popilassion — é laba néna 28 milyon d’moune ! — anpliss ké sa l’apré fé in lotoroute, la fé inn-dé por, dann Tana l’apré mète de bèl Papang an sirkilassion. Mwin la tandi dir galman zot i konte dessu zot diaspora pou ède lo dévlopman lo péi épi késtyon d’savoir fèr i prétan issi la Rényon nou néna do koi pou ède azot.

Toussa lé bien mé kan i di pou noute manzé Madagaskar i pé ranplass la Thaïlande, osinonsa lo Pakistan, l’Inde, sirtou ké Mada i tarde pa avèk l’ède lo Japon, la Chine épi nou mèm d’ète ésportatèr zafèr pou manzé. Si lé vré mwin lé kontan pou zot mé mi di antanssion : nou ni vé noute lotonomi alimantèr ? Ni vé pa Mada i ranplass sak i profite zordi noute lékonomi d’kontoir. Si zot i nyabou d’ète otonome zot mèm épi vande zot prodikssion bande péi lé zalantour tanmyé pou zot. Tanmyé si zot i pé goumante lo nivo d’vi zot popilassion. Mi aplodi dë min !

Mé ni pé pa brade noute lotonomi alimantèr a v’nir é kan mi di sa mi panss touzour in loi program pou noute dévlopman avèk in stratézi gagnan-gagnan pou Madagaskar, pou La Rényon, pou bande zil loséan Indien, pou bande péi l’Afrik de l’est. Pou noute toute ankor viktime lo néo-kolonyalism.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportMadagascar

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus