Out lodèr kari kont la mizik mon larzan (morso niméro 2)

9 mars 2019, sanm Justin

Mé antansyon la fain sa i done l’imazinasyon. La fain sa i fé travaye la tète é Gonivid son tète té i travaye san arété é arienk dsi la késtyionn manzé. Si tèlman in zour li la trouv in tik-tak é sa ni sava oir ansanm dann morso zordi.
L’avé inn foi pou inn bone foi mésyé lo foi la manz son foi avèk in grinnsèl.

Donk mi di azot Gonivid lété fatigé manz son ri tèlkesé. Mé koman li noré fé pou amélyor son l’ordinèr, vi ké li l’avé poin kari, li l’avé poin lo grin, touzis dé piman vèr pou done in pé l’gou son nouritir. L’èrla, moin lé sir in n’afèr : zot i kakil si zot té la plas Gonivid, zot nora débrouye azot myé sirtou pou trouv manzé in pé gouté. Mé lo tan d’jordi la pa lo tan lontan pars koméla néna tout sort trik pou gingn in manzé akséptab mé lontan lété pa ditou konmsa.
Pou gingn sak ni pé apèl in sinp manzé : do ri, sansa dori mayi, lo grin, rougaye épi kari té i falé ou l’avé lo moiyin pou moiyéné é bonpé d’moun l’avé poin lo moiyin. Si ou té i nyabou fé anbosh aou par in moun rish out bonèr té fé a moityé fé, mé si ou téi rèss déor l’avé poin arien pou fèr. Ankor, sak mi di lé domi-vré. Pou kosa domi-vré ? Pars kroi pa dann tan lontan ou té i sava tir in bout kari dann marmite bann blan konmsa. Malèr té riskab ariv aou : shak bout la vyann lété konté é lo blan téi profèr done manzé son shien avan done manzé lo moun téi travaye pou li. Lo tan d’avan, mi di aou, pa lo tann zordi.
Kriké Mésyé ! Kraké Madam ! Koton mayi i koul, rosh i flote !

Sak Gonivid I sava trouvé, sa sé in n’afèr I plé ar pa lo blan. Kosa li téi fé ? Sinploman kan l’odèr kari té i lèv, li té i sava dsi in pyé d’boi, la bransh té i pansh près ziska la fénète la kuizine é kan lodèr téi lèv, lo marmaye téi manz son boushé manzé é konm li té I fors son l’imazinasyon pou li trouv lo gou kari ébin li té I trouv lo gou kari. Li té I pans vréman li té apré manz volaye, koshon, poisson, mèm ni gèp frite téi fé koul son bav. Tousala la dir in pé d’tan ziska k’in zour lo blan la romark son manèj.
Lo marmaye débiské lo mètr la anvoye lo shien dsi li épi la fé trap ali par lo bann zoinalyé san pityé pou li, mé lèsh bote avèk lo blan-faye avèk bann for, mé for avèk bann faye. L’èrla, lo marmaye té kapayé, lo mètr la di ali : “Ou la manz lodèr mon kari, ester ou va pèye ali !”.
Lo marmaye la di : « Mi rokoné moin la manz mon ri-mayi dann l’odèr out kari, mé sa la pa iz ali ! Ou l’avé poin moins pou manz apré ! Alor, ou i lèss amoin alé-lo mètr la di : Non ! Ou la vol lodèr mon kari, i fo ou i pèye ali ! »
Gonivid l’avé tète dir é oplis té i di ali pèye, oplis li té i vé pa péyé. Oplis té i ménas ali, oplis li té i dégonf pa dovan lo mètr épi son bann nèrvis konm dovan lo pèrsonèl lo labitasyon.
Dézyèm morso la fini somenn proshène sar lo troizyèm morso.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus