Out lodèr kary kont la mizik mon larzan (morso niméro 1)

2 mars 2019, sanm Justin

Zordi samdi é mi rode in n’afèr pou rakont azot : in pti zistoir par ébzanp. Dé foi moin lé fine rakonté par dsi rakonté mi trouv pa in zistoir é sak i yèm lir zistoir sansa ékouté ébin zot i doi pans zordi Justin la trayi azot-pa zot mé zot léspérans zistoir. Poitan, zordi samdi é i fo mi tir sa kansréti dann fon mon mémoir.
L’avé inn foi, pou inn bone foi, mésyé lo foi, la manz son foi avèk in grinnsèl !

Mé zami zot i koné la fain kan sa i tate aou, lé dir pou siporté. Out vant i grouye. Tanza ot li fé mal. Tanzaot i diré li pèz out trip dann in rokoin é li pèz, li larg, li pèz li larg. Ou lé a dmandé koman ou i fé pou shap dann in mal tablatir konmsa. Mé kan ou lé bien, é kan ou la poin in vré manzé pou manzé lé dir ankor sa. Ou la fain é ou néna poin arien pou kontant out boujaroon-boujaron sé lo vant.
Kriké mésyé ! Kraké madam ! La klé dann mon posh ! La taye dann out sak !

Donk sa té in n’afèr téi éspass dann tann la gèr. Tan la gèr ? Si ou i fé koz bann vièye pèrsone la dsi ébin zot na pi d’ fin. I diré, dann tan-la tout demoun la viv in zistoir parèye. Par l’fète néna in moun mi koné la gèr lété fini dopi lontan é demoun té i kriye ali ankor « Goni vide ». Goni vide sa la pa in konpliman sa, mi diré mèm sé in kasaz lé kui. Donk lo Goni vide, té i fé pi in ka ansanm lo plézantri é mèm dopi lontan li l’avé pa antann in moun di son vré nom. Pétète li té i apèl, d’apré mon konésans, l’avé arienk inn tousèl é so inn tousèl lété li.
Par l’fète, moin la di azot dann tan la gèr demoun té i ranpli pa z’ot boujaron fasilman é kan té i ranpli dori-mayi té lo pla konsékan, poi vèr téi fé lo rèss é dé grin piman vèr té i done in pé lo gou. La vyann ? Néna lontan Goni vid téi koné pi lo gou. Mèm dozèf lété rar, tanka la mori épi sounouk parl pa ou. Sa lété rar konm korn lapin. Té rar pou toulmoun ? Non va ! Pou la mazorité d’moun. In minorité téi manz pliské dabitid ankor. Zot té i mank pa vyann ! Zot téi mank pa poisson ! Sounouk avèk la moru zot l’avé an kèss é pa késtyonn koup do ri avèk mayi, dori tousèl bien blan siouplé. Té a d’mandé ousa zot téi trouv sa.
Pa partou, mé désèrtènn plas, koté la kaz bann blan dsi l’èr onzèr, in bon lodèr d’manzé téi plane dan lé zèr é lo bann moun l’avé fain, i diré z’ot trip téi anroul, doulèr d’vant té i astik azot, lo vèr mèm téi rant an révolisyon. A s’ki paré pou anpar lo vèr demoun téi manz l’aye é téi boir lo d’sèl é i paré lmé sète-la moin lé pa sir, bann momon téi aplik in pti pé d’myèl dsi lo fonnman zot marmaye é konmsa lo vèr téi désann an katriyèm vitèss é té i sort par l’androi zot i koné.
Kriké Mésyé ! Kraké madam ! La klé dann mon posh, la taye dann out sak !

Mé antansyon la fain sa i done l’imazinasyon. La fain sa i fé travaye la tète é goni vid son tète té i travaye san arété é arienk dsi la késtyionn nouritir. Si tèlman in zour li la trouv in tik-tak é sa nou va oir pli d’van pars pou zordi sa k moin la fé lé asé long é kan i done aou in pyé ou i pran pa in karo.
Zistoir la pankor fini-ni artrouv proshin lépizode.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus