
« Dmoune atèr i ress anlèr, dmoune anlèr i ress atèr. »
24 mars, parMézami si mi di azot mi yèm kan i diviz la sossyété an dë kalité d’moune : sat lé anlèr é sète lé atèr, sirésèrtin mi sava pa dann sanss mon (…)
24 févrié, sanm
Mézami na pwin tro lontan — mèm trozour-la ! — mwin la antann dir l’union afrikène té apré ropoz la késtyon d’lindamnizassyon lo kontinan viktime la trète épi lésklavaz. Li trouv lé pa normal d’ète viktime bann krime konmsa épi k ‘i anparl mèm pa lo prinssip in lindamnizassion… Zot i koné konm mwin la fasson k’i réponn zamé i késtyon konmsa é si i réponn sé in réponss k’i ansèrv pa arien.
Pou ma par, souvan dé foi, mi panss in drol de trik : mi panss koman bann zésklav an final de konte lété trété issi La Rényon touzour d’in poinn-vizé lindamnizassion… Dabor ni koné kan la aboli lésklavaz sa téi konssèrn soissante-de mil persone é kan téi fo indamnizé l’éta la panss bann zésklavaziss é la pa panss ditou bann zésklav. Poitan kissa té privé d’son libèrté ? Kissa lété ésploité vèye pa koman ? Kissa la gingn lo kou épi kissa té vyolé, tapé, privé d’in manzé normal, privé d’zoué kan zot lété marmaye, privé pou bonpé d’rotour dann lo péi natal osinonsa sète zot zansète.
Non la pa panss azot mé la panss bann propriyétèr téi pèrde zot min d’èv sèrvil.
Pir k’sa si ni pé trouv sa pir, kan bann zésklav lété afranshi avan lo gran labolission zot téi gingn in térin avèk in landroi pou fé zot kaz, mé kan la fé lo gran labolission zot la pa gingn la tèr, zot la pa gingn la kaz, sof in kontra d’angajé épi la vi la kontinyé konm avan pandan in bonpé d’tan. Finalman lo gran labolission la pli mal trète azot ké bann abolission avan labolission d’mass.
Mi koné pa si zot i trouv sa normal kissoi léstatu lé pèrsone kan l’ariv lo zour la grann abolission : mètre ? Zot lété indamnizé ; zésklav zot lété amaré avèk lo mète par in kontra avèk inn vi préss konm avan, mèm défoi pir kan la mizèr avèk la maladi téi monte dsi zot.
A ! Biensir mi koné in pé va dir sa lé vyé konm Hérode donk afèr anparl lindamnizassion — kossa sa i ansèrv. I ansèrvré d’apré mwin konsidèr lo moune — ésklav libéré — konm bèf, soval osinonsa bourik sansa zoutiye konm la konsidèr azot.
Mézami si mi tronp rapèl amwin a l’ord. Si néna dé shoz k’i éshape amwin rapèl amwin. Mi anpriye azot… A bon antandèr salu !
Justin
Mézami si mi di azot mi yèm kan i diviz la sossyété an dë kalité d’moune : sat lé anlèr é sète lé atèr, sirésèrtin mi sava pa dann sanss mon (…)
Entre 2017 et 2023, à La Réunion, les prix à la consommation des ménages augmentent de 11 %, soit moins qu’au niveau national (où l’inflation est (…)
Situé à Lijiang, dans la province du Yunnan (dans le sud-ouest de la Chine), le Lijiang Modern Flower Industrial Park, parc industriel floral (…)
Galvanisé par les expulsions de masse menés par le président américain, Donald Trump, le ministre de la Justice, Gérald Darmanin, a demandé aux (…)
Le 19 mars 2025, le Club pour l’ONU (CPO) Économie de l’Université d’Antananarivo a organisé un atelier au lycée RASALAMA, réunissant plusieurs (…)
Une proposition de loi vise à interdire les femmes qui portent le voile lors des compétitions sportives. Adoptée par le Sénat le 18 février, elle (…)
Réunie le vendredi 14 mars 2025 sous la Présidence d’Huguette Bello, la commission permanente a voté de nouvelles mesures pour répondre aux (…)
Professeure retraitée de l’Éducation Nationale, Docteure en civilisation, Consultante sénior en anthropologie culturelle, Conseillère scientifique (…)
Le 18 décembre 2024 lors du meeting de lutte organisé à l’occasion de la Journée Internationale des Migrant.e.s, nos organisations et collectifs (…)
Amélie de Montchalin a soutenu le premier ministre, François Bayrou, qui avait estimé la veille qu’il n’était pas possible de revenir à cet âge (…)
Retrouvez un extrait du texte d’Elie Hoarau, "L’ère de la responsabilité : La Réunion à l’heure du choix" : Les quatre vieilles colonies La (…)
La loi du 19 mars 1946 érigeant les quatre « vieilles colonies » de Guadeloupe, Guyane, Martinique et La Réunion en départements, adoptée à (…)