Pa d’ lindamnizassion bann zésklav kan l’ariv lo gran labolission

24 févrié, sanm Justin

Mézami na pwin tro lontan — mèm trozour-la ! — mwin la antann dir l’union afrikène té apré ropoz la késtyon d’lindamnizassyon lo kontinan viktime la trète épi lésklavaz. Li trouv lé pa normal d’ète viktime bann krime konmsa épi k ‘i anparl mèm pa lo prinssip in lindamnizassion… Zot i koné konm mwin la fasson k’i réponn zamé i késtyon konmsa é si i réponn sé in réponss k’i ansèrv pa arien.

Pou ma par, souvan dé foi, mi panss in drol de trik : mi panss koman bann zésklav an final de konte lété trété issi La Rényon touzour d’in poinn-vizé lindamnizassion… Dabor ni koné kan la aboli lésklavaz sa téi konssèrn soissante-de mil persone é kan téi fo indamnizé l’éta la panss bann zésklavaziss é la pa panss ditou bann zésklav. Poitan kissa té privé d’son libèrté ? Kissa lété ésploité vèye pa koman ? Kissa la gingn lo kou épi kissa té vyolé, tapé, privé d’in manzé normal, privé d’zoué kan zot lété marmaye, privé pou bonpé d’rotour dann lo péi natal osinonsa sète zot zansète.

Non la pa panss azot mé la panss bann propriyétèr téi pèrde zot min d’èv sèrvil.

Pir k’sa si ni pé trouv sa pir, kan bann zésklav lété afranshi avan lo gran labolission zot téi gingn in térin avèk in landroi pou fé zot kaz, mé kan la fé lo gran labolission zot la pa gingn la tèr, zot la pa gingn la kaz, sof in kontra d’angajé épi la vi la kontinyé konm avan pandan in bonpé d’tan. Finalman lo gran labolission la pli mal trète azot ké bann abolission avan labolission d’mass.

Mi koné pa si zot i trouv sa normal kissoi léstatu lé pèrsone kan l’ariv lo zour la grann abolission : mètre ? Zot lété indamnizé ; zésklav zot lété amaré avèk lo mète par in kontra avèk inn vi préss konm avan, mèm défoi pir kan la mizèr avèk la maladi téi monte dsi zot.

A ! Biensir mi koné in pé va dir sa lé vyé konm Hérode donk afèr anparl lindamnizassion — kossa sa i ansèrv. I ansèrvré d’apré mwin konsidèr lo moune — ésklav libéré — konm bèf, soval osinonsa bourik sansa zoutiye konm la konsidèr azot.

Mézami si mi tronp rapèl amwin a l’ord. Si néna dé shoz k’i éshape amwin rapèl amwin. Mi anpriye azot… A bon antandèr salu !

Justin

Padport20 décembre

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus