
Appel à la solidarité envers le peuple chagossien
17 février, par , , ,Défense du Tambour Chagossien
26 zwiyé 2022, sanm
Mézami, mi koné pa pou zot, mé mwin mi arète pa fé travaye mon tète dsu sak ni pé apèl lidantité rényoné. Mi antan déssèrtin i di lo lassimilassion lé riskab diminyé noute konssyans lidantitèr ziska pétète fé disparète aèl. Mi antan d’ote an kontrèr i di noute lidantité rényoné i ranfors é na poin arien lé kapab kal ali an shomin é anpèsh ali avanssé.
Dabor i fo ni di shakinn rant nou néna plizyèr lidantité : ni pé avoir lidantité franssé, épi lidantité rényoné, arzoute ankor èk sa lidantité andianoséanik, é aprésa ni pé ankor trouv d’ote konm lidantité d’travayèr salaryé, sansa lidantité d’patron. M’arète la, mé mi éspèr konm mwin zot i rande azot konte ni pé pa kontante anou d’in sèl idantité pou bien défini in group demoune.
Astèr néna nou rényoné, épi noute rolassion avèk la puissans néo-kolonyal, La Franss. La dsu ni pé poze anou késtyon : nou lé rényoné solman, sansa nou lé franssé solman, nou lé inn avan l’ote, sansa lé dé an mèm tan ; final de konte, koman ni rotrouv anou dann so rolassion-la… Mwin néna poin lankète dsou mon zyé, mwin na poin non pli in létide sèryé konm k’i diré in tabou pou anparl sa… I pouré fé in lankète d’opinyon pou myé konprande in fénomène konmsa. I pouré mèm fé in tèz pou konprande sa in pé myé, mé mwin pèrsonèl mwin néna poin tro linformassion pou bien konprande fénomène-la.
Mi souvien souvan dé foi mwin la site Robinet de Lasserve lo moune téi di an plin disnévyème syèk, avan 1848, kékshoz a popré konmsa ; li téi di : « mwin néna dë patri, inn sé La franss é l’ote sé la koloni ». Dayèr si téi falé donn in prèv son langajman pou inn é pou l’ote, li la pran lé zarm pou défande l’inn é l’ote. Lé zarm pou défande noute péi kont lokipassion bande zanglé épi lé zarm pou défande La franss konte bande koalizé éropéin. Li la mète son vi an danzé é ni doi dir sa in langajman pliské for.
Astèr si ni panss in pé plizyèr gran rényoné : Paul Vergès, Jacques Vergès, Bruny Payet épi d’ote ankor la angaj dann l’armé fransé pou alé vanj konte bande nazi. Mé an mèm tan zot lété pou La Rényon départman franssé épi zot lété in bonpé foi dann la duré, dann lo lafrontman avèk lo kolonyalism franssé, é obliye pa zot la domande lotonomi pou noute péi… i fo pa ni obliye bonpé gran rényoné shak foi téi fo la pran bande pozission antikolonyalist souvan kont gouvèrnman franssé. Dann kèl guèr libérassion : Vietnam, Madégaskar, Lalzéri épi d’ote lite, épi d’ote guèr.
Mon pa d’porte oi arète a pou zordi mé assiréman nou va anparl de sa — a bon ékoutèr, salu.
Justin
Défense du Tambour Chagossien
Mézami, mi koné pa si zot i sava dsi Tik-tok mé si zot i sava i fodré zot i poz azot késtyon é si sé zot zanfan é zot pti zanfan mi souète zot i (…)
In kozman pou la route
Les travaux de modernisation du premier port de Madagascar bientôt terminés, des conséquences pour le port de La Réunion
Pénurie de logements sociaux et loyers trop élevés
Les collectivités réunionnaises subissent les conséquences de la politique de Paris à Mayotte
In kozman pou la route
L’Étang-Salé et Le Tampon sont les communes les plus touchées
Un travail essentiel pour les communistes : expliquer à la population les enjeux d’un monde qui change
Envoi de plus de 35000 lettres recommandées pour appliquer le principe de précaution
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -35-
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -36-