
Lotonomi alimantèr ? Dann in plan rényoné pou noute dévlopman.
17 juin, parMézami, mon bann dalon, Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan (…)
13 mai, par
Mézami mi sorte lir dann lésprèss Maurice lo poinn-vizé in moune inportan i apèl Edouard Maunick dsi lo kréol morisien épi son dévlopman laba shé noute bann kouzin. Sirésèrtin sak li ékri dsi kréol morisien lé valab galman pou noute kréol rényoné.
Kan li ékri kréol morisien sé kékshoz inportan pou ranfors lo morissyanism- mi oi sa plito konm lo santiman nassyonal morissien pou mète anlèr- mi panss bonpé rante nou sar dakor avèk li, kan ni koné linportanss noute kréol rényoné pou lo ranforsman noute lidantité rényonèz.
Aprésa li di galman i fo évite la grossyèzté é sa lé normal kan ni koné laba Moris banna l’apré diskite pou ansèrv kréol morisien dann ban sobatkoz zot sanm dépité. Mèm si mi panss tazantan i fo pouss in kou d’guèl kan wi pé pa fé antann aou an kozan in kréol polissé.
Astèr mi kalkil konm toulmoune é bann morisien zot ossi zot i kalkil dsi lo méyèr manyèr aménaz la lang pou gingn bien koz bann problèm ékonomik, sossyal, kiltirèl. In lang firamézir li doi adapt ali, aménaz ali tèl fasson toulmoune i pé éshanj dann la lang-kissoi kréol morisien pou moris, kissoi kréol rényoné pou nou, kissoi kréol séséloi pou bann séséloi.
Astèr Maunick i dénonss in pé linvazion dann lo kréol morisien bann kozman fransséépi bann zéspréssion bann zanglé. Astèr-la mi aplodi dë min pars dsi lo détour d’in fraz kan inkozman zanglé i rante ladan an zourite ébin dizon mwin lé dann kanal.
Alé ! Astèr mi rapèl azot in miniss moris, na pwin lontan la sèye koz kréol, mé madam la spikèr la kal aèl pars sa lété pa prévi dann régloman. Sa i anpèsh pa la spiker d’mobiliz bann député épi bann miniss pou fé rante kréol morisien dann bann sobatkoz… A kan in progré konmsa La rényon ? La pa domin la vèye mé tardra viendra.
Mézami, mon bann dalon, Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan (…)
Le Haut-Commissaire de l’ONU aux droits de l’homme, Volker Türk, a indiqué que "l’héritage brutal du colonialisme persiste. Le racisme reste un (…)
Le nouveau plan de 29 milliards, au lieu des 44 milliards demandés pour 2025, va prioriser l’aide pour 114 millions de personnes.
« Monmon ! Not dé Tikarl i dsann la kaz Timari, in ? – Alé azot. Amiz pa soman. Sirtou, Tikok mi prévien aou, artourn pa isi ek linz an morso, (…)
Nous avions une occasion historique. Celle de montrer la voie, celle d’aligner nos grands discours internationaux avec la réalité de notre action (…)
Mézami,mon bann dalon, Mwin lé sirésèrtin zot i koné sa pars sa sé in fraz i sorte dann maloya otantik. Bien antandi nou la antann sa dann (…)
Mézami i paré la droite i rostriktir aèl apré la mortalité lanssien mèr Sin-Pyèr. El la trouv in nom : Nouvel’R. El la trouv in shèf : Mr (…)
Positionnement régional et unanime des Etats membres de la Commission de l’océan Indien (COI) à la 3ème Conférence des Nations unies sur l’océan (…)
Karine Lebon, députée de la 2e circonscription de La Réunion, dénonce une nouvelle fois la double taxation de TVA subie par les particuliers (…)
Selon un communiqué publié ce mercredi par la Chine, les deux pays ont bien progressé dans le désamorçage de leurs préoccupations économiques et (…)
Dèk la klos la soné, Tikok la fons dan la kour lékol konm volay si grin maï, é tout suit la komans santé : « Vive lé va-kan-se, pa de pé-ni-tanse (…)
Le Programme des Nations Unies pour le développement (PNUD), en collaboration avec le gouvernement des Seychelles à travers le ministère de (…)