Pa koz ninport ! Koz pa ninporte koman !

13 mai, par Justin

Mézami mi sorte lir dann lésprèss Maurice lo poinn-vizé in moune inportan i apèl Edouard Maunick dsi lo kréol morisien épi son dévlopman laba shé noute bann kouzin. Sirésèrtin sak li ékri dsi kréol morisien lé valab galman pou noute kréol rényoné.

Kan li ékri kréol morisien sé kékshoz inportan pou ranfors lo morissyanism- mi oi sa plito konm lo santiman nassyonal morissien pou mète anlèr- mi panss bonpé rante nou sar dakor avèk li, kan ni koné linportanss noute kréol rényoné pou lo ranforsman noute lidantité rényonèz.

Aprésa li di galman i fo évite la grossyèzté é sa lé normal kan ni koné laba Moris banna l’apré diskite pou ansèrv kréol morisien dann ban sobatkoz zot sanm dépité. Mèm si mi panss tazantan i fo pouss in kou d’guèl kan wi pé pa fé antann aou an kozan in kréol polissé.

Astèr mi kalkil konm toulmoune é bann morisien zot ossi zot i kalkil dsi lo méyèr manyèr aménaz la lang pou gingn bien koz bann problèm ékonomik, sossyal, kiltirèl. In lang firamézir li doi adapt ali, aménaz ali tèl fasson toulmoune i pé éshanj dann la lang-kissoi kréol morisien pou moris, kissoi kréol rényoné pou nou, kissoi kréol séséloi pou bann séséloi.

Astèr Maunick i dénonss in pé linvazion dann lo kréol morisien bann kozman fransséépi bann zéspréssion bann zanglé. Astèr-la mi aplodi dë min pars dsi lo détour d’in fraz kan inkozman zanglé i rante ladan an zourite ébin dizon mwin lé dann kanal.

Alé ! Astèr mi rapèl azot in miniss moris, na pwin lontan la sèye koz kréol, mé madam la spikèr la kal aèl pars sa lété pa prévi dann régloman. Sa i anpèsh pa la spiker d’mobiliz bann député épi bann miniss pou fé rante kréol morisien dann bann sobatkoz… A kan in progré konmsa La rényon ? La pa domin la vèye mé tardra viendra.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus