Pa la lang dan la posh, mé la posh dan la lang

12 désanm 2016, sanm Justin

Na dé foi, moin lé a d’mandé si isi la Rényon i égzis pa in drol kalité d’ rasism. Mi vé pa dir lo rasism d’apré la koulèr la po pars sète-la la fine pass in pé. Demoun lé plizanpli mélanzé, do pli z’an pli métisé é tout demoun i pass lo tan an parmi san difikilté sof bann dèrnyé l’arivé : mi vé anparl bann maoré épi bann komorien mé mèm sète-la moin na konfyans lo rasism âr raport banna va fané firamézir.

Lo rasism mi vé anparlé sé lo rasis sosyal : sète désèrtin moun na in pé lo moiyin épi i pans sé z’ot kalité pèrsonèl ké l’amenn azot l’androi zot i lé é sa i done azot lo droi ète méprizan par raport le moun na poin lo moiyin. Pou kosa mi di sa ? Pétète zot i kroi mi koz la boush rouvèr ? Pétète zot i pans i fo bien, konm i di, kan ou i ékri tou lé zour, trouv lo mayi pou mète dann moulin épi pou moud. Poitan non é mi pé mèm dir azot mon tanpèrman i pous amoin plito pou dir « toulmoun li lé bo, toulmoun li lé zantiy ! »

Mé la pa lo ka ! Somenn pasé in tantine i apèl Mémona Hintermann la vni pass dé-troi zour La Rényon é ala k’èl i mète a done loson demoun. Ala k’èl i di kan èl lété jenn èl téi travaye avèk la lanp pétrol, la pa tou lé zour èl téi manz l’éstra patati, patata, patakès. Ala k’èl i mète a parl bann moun i viv avèk z’alokasyon, mé pa pou ète konpré-ansif par raport banna. Pars èl i fini par dir bann paran i fo dékonsèy z’ot fiy sèzan fé zanfan arienk pou gingn z’alokasyon.

Pou moin ala vréman in parol i vien d’in moun i paré na poin son lang dann son posh. Sé konmsa k’i di sa alor ? Sé pou sa k’i fo bate la min alor ? Bravo madam mé ou i dira pa moin sé par bon santiman rényoné ké ou i koz konmsa. Touléka, pou moin, mi kroi sa i friz in ka d’rasism sosyal, in zanr d’maladi i kontamine nout sosyété plizanplis zordi.

Pou moin mi diré plito : si madam-la na poin son lang dann son posh ébin èl nana son posh dann son lang. Lo rasis sosyal sé bien sa !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus