Application de l’APE : vers plus de chômeurs que de salariés à La Réunion
8 août, parUne catastrophe se prépare dans l’indifférence
12 désanm 2016, sanm

Na dé foi, moin lé a d’mandé si isi la Rényon i égzis pa in drol kalité d’ rasism. Mi vé pa dir lo rasism d’apré la koulèr la po pars sète-la la fine pass in pé. Demoun lé plizanpli mélanzé, do pli z’an pli métisé é tout demoun i pass lo tan an parmi san difikilté sof bann dèrnyé l’arivé : mi vé anparl bann maoré épi bann komorien mé mèm sète-la moin na konfyans lo rasism âr raport banna va fané firamézir.
Lo rasism mi vé anparlé sé lo rasis sosyal : sète désèrtin moun na in pé lo moiyin épi i pans sé z’ot kalité pèrsonèl ké l’amenn azot l’androi zot i lé é sa i done azot lo droi ète méprizan par raport le moun na poin lo moiyin. Pou kosa mi di sa ? Pétète zot i kroi mi koz la boush rouvèr ? Pétète zot i pans i fo bien, konm i di, kan ou i ékri tou lé zour, trouv lo mayi pou mète dann moulin épi pou moud. Poitan non é mi pé mèm dir azot mon tanpèrman i pous amoin plito pou dir « toulmoun li lé bo, toulmoun li lé zantiy ! »
Mé la pa lo ka ! Somenn pasé in tantine i apèl Mémona Hintermann la vni pass dé-troi zour La Rényon é ala k’èl i mète a done loson demoun. Ala k’èl i di kan èl lété jenn èl téi travaye avèk la lanp pétrol, la pa tou lé zour èl téi manz l’éstra patati, patata, patakès. Ala k’èl i mète a parl bann moun i viv avèk z’alokasyon, mé pa pou ète konpré-ansif par raport banna. Pars èl i fini par dir bann paran i fo dékonsèy z’ot fiy sèzan fé zanfan arienk pou gingn z’alokasyon.
Pou moin ala vréman in parol i vien d’in moun i paré na poin son lang dann son posh. Sé konmsa k’i di sa alor ? Sé pou sa k’i fo bate la min alor ? Bravo madam mé ou i dira pa moin sé par bon santiman rényoné ké ou i koz konmsa. Touléka, pou moin, mi kroi sa i friz in ka d’rasism sosyal, in zanr d’maladi i kontamine nout sosyété plizanplis zordi.
Pou moin mi diré plito : si madam-la na poin son lang dann son posh ébin èl nana son posh dann son lang. Lo rasis sosyal sé bien sa !
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Dopi bann zané soissant néna dann lo mond in gran mouvman d’dékolonizassion. La plipar bann péi la vni koloni momandoné la kass zot shène épi la (…)
In kozman pou la rout
Traité liant l’Arabie saoudite, le Pakistan et la Turquie
L’île-fracture : l’aménagement en question (5/5)
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite