Pa pou sogonn èk banna, zis an légzanp !

1 octob 2015, sanm Justin

An déor kozé, kosa néna lé kab fé ? Si sé zis kozé pou la kom, konm koméraz, pou la sémantik konm i di, ni koné. Si sé kozé pou fé avans dovan, ni di, voui. Sépousa la konférans internasyonal si lo réshofman klimatik (lo 30 novanm ziska 11 désanm) la ba Paris, i dwa pa zèt ankor zis in tan pou kas lanbordir. Néna la finn pran in gran lavans si la frans, parl pi nou èk nout koma sirkilatwar, talèr 350000 loto, nout rout si la mèr tousala. Minm si bann mové lang va di konm sa “i pé pa fé otroman“.

Mi sort war dann télé in roportaz si lo Costa-Rica. Ala in légzanp pou sak i roganiz la konférans cop 21 mwa désanm. Costa Rica, tout i koné, in péi lamérik santral, li na zis 51 000 km2, in dizyinm la frans, inn ti pé mwin 5000000 zabitan é dan lo dominn zénérzi ronouvlab konm i di, li dam lo pyon bann gran minm. Li lavé promi pi an awar ditou co2 an 2022, oila li lé an avans si li minm, li produi déza san pour san son léstrisité èk aryink zénérzi ronouvlab.

Pétrol, sarbon, zénérzi fosil, kont pi pou zot. Konm dolo i mank pa, an gro lo léstrésité lé produi par bann zizinn ydrolik, (98 pour san la popilasyon lé branshé) lo rès lé konplété par zénérzi volkan èk zénérzi solèr. Sak néna la ba konm zénérzi néna osi isi, zénérzi ydrolik(dolo), zénérzi volkan nou néna, zénérzi solèr an poundiak, zénérzi lo van, la oul tousala. Sak lé posib la ba i dwa zèt posib isi vik nou néna minm rosours énérzétik. Pa pou sogonn èk banna Zis an légzanp !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus