Pandann tan-la nou nora pèr lo tan : tro pèrd lo tan !

1 févrié 2019, sanm Justin

Gran matin moin la mète mon radyo dsi l’antène koméraz é konm dabitid koméraz i an mank pa ; La rogoumantasyon lo pri lésans, lo linpo a la sours, risk rokin, étsétéra, étsétéra la ké lo ra. Oté ! La Rényon lé pti, mé néna problèm oui é anpliské sa i diré néna problèm san solisyon.D’apré sak mi antan !

Zordi mi èmré, konm tou lé zot, anparl bann problèm dsi lo poinnvizé lo zilé zone. Tout demoun lé dakor avèk zot ! Pou kosa ? Pars toulmoun i pans bann zilé zone i oi lé shoz konm zot pèrsonèl. Kan mi di, moin lé dakor avèk bann zilé zone, mi di plito moin lé dakor avèk moin. Ankor éré ! Sansa médsin psikyat mon bor.

Mé ala, mon problèm : moin lé dann in parti i rofléshi dopi soisant zané - é pétète mèm in pé avan kan nou lété fédérasyon parti kominis fransé - dsi nout sityasion isi La Rényon.L’ané 1959, kan la fé nout promyé kongré, bann dirizan l’avé di nout sityasion lé sak èl i lé, pars La Rényon lé pa dékolonizé konm k’i fo.

Biensir bann gran médya i pran pa nout poinnvizé avèk lo sèryé k’i fodré . Pou kosa ? Dabor pars bann lobi kapitalis lé pa pou sa, épizapré pars gouvèrnman li mèm, kisoi droit konm gosh, néna toultan lo poinnvizé fransé-franko fransé i di sa !- é pa lo poinnvizé rényoné . Ni pé dir galman néna in lidéolozi dominant k’i done anou tor toultan : di sak ni vé di, lé pa sèryé, lé sinplis, i korèsponn pa la réalité é nout poinvizé sé in poinnvizé d’taré..

Mi rèv lo zour in wikiliks i dévoil in kou bann zintansyon ségrète gouvèrnman, épi bann zalyé kapitalis, épi ankor bann rényoné i lèss azot ralé par lo kouran dominan.zour-la, moin lé sir, néna in pé va dir azot : « Dann kèl trin la aral anou san ké ni konpran ? », épi zot va romark-pa zordi pa domin - sak zot la done tor dopi dé tan é dé tan boudikont l’avé bien rézon.

Pandan tan-la, nout péi la Rényon nora pèrd lo tan. Tro pèrd lo tan !

Padport

Portfolio


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus