Panss solman pli d’van, obliye sak lé an aryèr ! Konm in traïzon noute listoir !

21 zanvié 2022, sanm Justin

Si mi konpran kossa déssèrtin i vé dir : sak la spass avan sa i konte pa, i fo rogard domin é mèm apré, pars na arienk sa k’i konte. Sak l’ariv yèr, lé fine passé-dépassé trépassé é na poin pou kass la tète avèk sa. Lo passé, sé lo passé, mé avèk sa, konm i di, i pouss pa sharyo… Dann sé kondissyon i fo siprime l’istoir !

Antouléka si i siprime pa li total kapital, i fo triye in pé d’dan sak i fé pa tro mal. I pé mèm aranz ali in pé, dizon réviz ali. Vi ké lo révizyonis, issi La Rényon épi dann tout koloni, sé konm k’i diré moné kourante, in sogonde natir.

Poitan néna in provèrb afrikin i di konmsa : « Si wi koné pa oussa wi sava, agarde in pé oussa wi sorte. ». Oussa wi sorte : sa i pé done aou in bon koud’min. Pars sa ipoze oute droi, sète d’an avoir in istoir, an avoir lo droi aprann ali, an avpoir lo droi konète ali, é fé konète ali.

Fitintan, déssèrtin té i vé ni gnor lo vin désanm, épi fé avèk date la, la fète létchi. Sinploman pou fé gnor anou l’ésklavaz épi son l’abolisyon konm la trète bann noir épi son l’abolisyon. M’a dir azot mwin lété shoké kan l’égliz katolik la déside mète la fète in bienéré lo zour nout fète l’abolissyon.

Zour la lété konmsi i pik in kouto dann mon do. La pa ké mwin nana kékshoz kont frèr Skubiyon ! La pa ké moin téi gnor l’égliz laté fine shanj pa mal. Mé lé konmsa é pa otroman, kan in n’afèr i fé mal aou, li fé mal aou.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus