Parl gouvèrnman La Rényon, sé konm si i koz langaj avèk li !

18 out 2014, sanm Justin

Lo vintéin dann moi d’aout, François Hollande va vni in kou La Rényon. Kréol i atann ali avèk in takon problèm mé pèrsone i di pa si li nana in takon répons pou aporté. Si tèlman bann problèm nout péi lé konpliké ! Si tèlman zot i ménas ète ankor pli konpliké ! Par la foté kisa ? Par la fote lo sistèm bann gouvèrnman gosh konm droit la mète an plas dopi in kantité d’zané lé pa adapté. La politik l’asimilasyon la foiré : pinn anou an blan la pa ansèrv de riyin. La politik l’intégrasyon, èl osi la fine trouv son bout é la pa zordi èl i pé donn ankor bon rézilta, si tèlman nana trou dann son soulyé..

Zordi ni ariv dann in ka sé lo gouvèrnman ki doi aplik la politik k’i fo pou anpèsh anou koul ankor pli ba ké ni lé. Mi souvien sak in moun la di amoin dsi marshé forin Sint-Sizane : li la di amoin, li domann pa bokou, zis aranz in pé son sityasion épi la sityasion de moun lé konm li. Solon li, pa bokou, lé déza pa si mal zordi... Konm lo poète Prévert té di : "Rant dé shoz l’ine, l’ot lo solèy !". Zistoman dann in sistèm konmsa, kont pa tro dsi lo solèy : poinn klé pou détak baro lo sistèm, poinn vré solisyon.Soi i kroi sak lo ga marshé forin la di épi i kontinyé la politik pansman dsi in zanm de boi.Soi i kroi sak mi pans é moin lé pa tousèl, l’èr-la i fo shanj lo sistèm...I fo mète tout a plat épi shanj lo bann pyès kasé ? Pa ditou, sak la fine kasé va arkasé ! Soi i mète tout a plate épi i ranplas par in n’ot sistèm pli adapté par raport nout sityasion.

La mashine lé kasé. I pé répar ali ankor in kou, mé an atandan i fo mèt an shantyé in n’ot modèl dévlopman..in nouvo mashine pou pèrmète anou fé myé avans la solisyon nout bann problèm. Mi koné pa si gouvèrnman i konpran sak i di ali ? Sak i di ali, sé pran vitman bann solisyon d’irzans é mète an shantyé bann solisyon pli définitiv, pli konform l’intéré bann rényoné épi bann pèp l’outro-mèr...Défoi, ou na l’inprésyon gouvèrnman i fé l’èr li konpran pa, sé konmsi i koz langaj èk li.

Justin

NB langaz ? Nana désèrtin patoi kréol i marsh avèk "langaz". Nana trok langaz : sa i vé dir dispite. Nana roul langaz, sé kan ou i koz vite. Nana koz langaz, kan ou i di amoin in n’afèr mi konpran pa di. Nana langaz shinoi, langaz malbar, langaz zarab épi d’ot ankor.Pétète zot i koné d’ot atoi avèk lo mo"langaz". Si lé konmsa, zot i pé klèr lantèrn Justin.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus