Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
28 févrié 2020, sanm

Si ou i vé ou i pé ékout demoun koz dann radyo. Sansa ou i pé alé dsi bann rézo sosyo. Ou i pé mèm ékout bann zélu zot mèm é i fo bien ou i romark la klass politik rényonèz i ansèrv in pé – bokou konm boukémissèr. Ou i pé dir é tout demoun va bate la min, si néna dé shoz i marsh pa bien sé par la fote la klass politik La Rényon. Sak i marsh bien alor ? Sète-la lé natirèl sansa sé bann sèrvis l’éta i fé roul lé shoz ron.
La késtyon mi poz amoin sé si bann zélu-la klass politik - néna vréman lo pouvoir é si avèk son-sansa son bann-pouvoir, èl i pé shanj vréman lé shoz isi shé nou La Rényon. Lé vré bann zélu néna in sèrtin pouvoir : sète lo mèr lé pa pou néglijé, sète konsèy départmantal non pli, sète konsèye réjyonal i fo pa krash dosi non pli. Donk bann zélu néna in sèrtin pou voir.
Mé lo préfé, sa i apartien pa la klass politik rényonèz poitan sate i roprézant l’éta local néna pouvoir é bann vré pouvoir. Bann gran diréktèr bann sèrvis zot osi zot néna pouvoir é bann pouvoir inportan. Arzout èk sa tout lo pouvoir sak lé dann Paris, tousa lé inportan dizon lo pli iportan pou zèr lé z’afèr nout é épi nout pèp.
Donk pou moin si bann zélu néna désèrtin pouvoir, zot néna poin lo pouvoir shanj lé shoz pou vréman dan sans la volonté lo pèp rényoné.
An pliské sa si i tap dosi la klass politik konmsa, akoz i tap pa galman dsi lo sistème néo-kolonyal é dsi tout sak i fé ké lé shoz i rèss konm zot i lé… Pétète pars lé pli fasil tap dsi la klass politik La Rényon épi koush a tèr dovan lo sistèm néokolonyalis !
Si mi dizé azot i fo komans par shanj sistèm-la pou done bann rényoné in vré résponsabilité pou amenn nout bann zafèr konm k’i fo. Pars si ni pé pa fé rien dsi in bann pan inportan-kaziman ésansyèl - la vi nout péi, nout pèp, isi dann loséan indien i pé pa mète l’otèr dsi nou si lé shoz lé pa fé konm k’i fo. Pars ni pé dir épi répété lo sistèm lé mové é sé par li ké ni avans pa kon ni yèmré..
In n’afèr moin lé sir, èl lé konm sète néna in pé partou dan la Répiblik é ni pé pa di èl lé pou arien si nou lé dann la sityasion nou lé zordi mé pou moin lo prinsipal réponsab sé léta kolonyal ou néo-kolonyal épi son mèm konplis dann la klass politik rényonèz.
Donk sak i vé tapdsi la klass i pé pa non pli done nout klass politik in brové pou son konpétans, son lonèkté, son léfikasité. Ni pé dir politik, li pé tapé, mé san alonz ali bètman dovan léta kolonyal pars sa i aranj ali é la plipar d’tan i diviz anou : ni vé, ni vé pa, ni obliy atak konm i fo lo prinsipal réponsab é sète-la sé pou moin léta (néo)kolonyal.
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)