
Un effort supplémentaire de 5 milliards d’euros nécessaire cette année
27 juinLa dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
28 févrié 2020, sanm
Si ou i vé ou i pé ékout demoun koz dann radyo. Sansa ou i pé alé dsi bann rézo sosyo. Ou i pé mèm ékout bann zélu zot mèm é i fo bien ou i romark la klass politik rényonèz i ansèrv in pé – bokou konm boukémissèr. Ou i pé dir é tout demoun va bate la min, si néna dé shoz i marsh pa bien sé par la fote la klass politik La Rényon. Sak i marsh bien alor ? Sète-la lé natirèl sansa sé bann sèrvis l’éta i fé roul lé shoz ron.
La késtyon mi poz amoin sé si bann zélu-la klass politik - néna vréman lo pouvoir é si avèk son-sansa son bann-pouvoir, èl i pé shanj vréman lé shoz isi shé nou La Rényon. Lé vré bann zélu néna in sèrtin pouvoir : sète lo mèr lé pa pou néglijé, sète konsèy départmantal non pli, sète konsèye réjyonal i fo pa krash dosi non pli. Donk bann zélu néna in sèrtin pou voir.
Mé lo préfé, sa i apartien pa la klass politik rényonèz poitan sate i roprézant l’éta local néna pouvoir é bann vré pouvoir. Bann gran diréktèr bann sèrvis zot osi zot néna pouvoir é bann pouvoir inportan. Arzout èk sa tout lo pouvoir sak lé dann Paris, tousa lé inportan dizon lo pli iportan pou zèr lé z’afèr nout é épi nout pèp.
Donk pou moin si bann zélu néna désèrtin pouvoir, zot néna poin lo pouvoir shanj lé shoz pou vréman dan sans la volonté lo pèp rényoné.
An pliské sa si i tap dosi la klass politik konmsa, akoz i tap pa galman dsi lo sistème néo-kolonyal é dsi tout sak i fé ké lé shoz i rèss konm zot i lé… Pétète pars lé pli fasil tap dsi la klass politik La Rényon épi koush a tèr dovan lo sistèm néokolonyalis !
Si mi dizé azot i fo komans par shanj sistèm-la pou done bann rényoné in vré résponsabilité pou amenn nout bann zafèr konm k’i fo. Pars si ni pé pa fé rien dsi in bann pan inportan-kaziman ésansyèl - la vi nout péi, nout pèp, isi dann loséan indien i pé pa mète l’otèr dsi nou si lé shoz lé pa fé konm k’i fo. Pars ni pé dir épi répété lo sistèm lé mové é sé par li ké ni avans pa kon ni yèmré..
In n’afèr moin lé sir, èl lé konm sète néna in pé partou dan la Répiblik é ni pé pa di èl lé pou arien si nou lé dann la sityasion nou lé zordi mé pou moin lo prinsipal réponsab sé léta kolonyal ou néo-kolonyal épi son mèm konplis dann la klass politik rényonèz.
Donk sak i vé tapdsi la klass i pé pa non pli done nout klass politik in brové pou son konpétans, son lonèkté, son léfikasité. Ni pé dir politik, li pé tapé, mé san alonz ali bètman dovan léta kolonyal pars sa i aranj ali é la plipar d’tan i diviz anou : ni vé, ni vé pa, ni obliy atak konm i fo lo prinsipal réponsab é sète-la sé pou moin léta (néo)kolonyal.
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Des associations de défense de l’environnement et des citoyens sinistrés ont annoncé avoir déposé un recours pour obliger le gouvernement à (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
Le Parti socialiste reproche au Premier ministre, François Bayrou d’avoir refusé de déposer un projet de loi sur les retraites permettant au (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Tou-lé-zan, dann moi zanvié-févrié, Tikok i sa rod gèp ek son bann kamarad. Zot i tras dann piton, la savann, la ravine… partou, é, souvandéfoi, i (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)