Pars nana la fète biensir, é nana galman l’apré !

26 désanm 2011, sanm Justin

Bann kart blé i shof. Bann karné shèk i pèrd fèy an fèy. L’ero i grinn dann tiroir-kès. Demoun i fé la fète ! kado li ! Manzé-li ! Linz la mark li ! Nana avan Noèl, Noèl, apré Noèl ! Dann in somènn zour-d-l’an. Pétar i donn lo grin ! Donk la poin la kriz alor ?Antansyon, moin lé pa kont la fète. Moin sré mèm pou la fète. Akoz ? Pars la fète i fé marsh l’ékonomi : i fo produi bann marshandiz-la, i fo transport sa, i fo mète sa dann komèrs, sa i done travay, déssèrtin i pèy l’inpo. Lé bon pou sa mèm : bann konsomatèr i artrouv zot kont, bann profésyonèl galman, épi ossi bann z’administrasyon. Dos !
In gro rogré kant mèm. Lé shoz lé pa parèy suivan lo ka, ou lo péi lé dévlopé, ou sinonsa li lé sou-dévlopé. Lé pa parèy si ou lé dann in péi nana son déstin dann son min é li amène lé shoz konm k’i fo, é si ou lé dann in péi lé mal-dévlopé, lé mal-dékolonyalizé. Pars si ou i fé lo kont, i apèrsoi dann in péi dévlopé kan nana i gran péryod la fète lékonomi i profite bien, mèm tré bien. Kan lo péi sé in domi-koloni, li profite pa bien pou vréman é malérèzman, pou nou, ni tonm dann dézyèm katégori, é toultan ké ni trap arpa lo dévlopman sar konmsa…
In ot rogré ossi, sé kan ou i viv dann in péi in pé nana lo moiyin konm k’i fo, pétète plis ki an-fo, é la moityé la popilasyon na poin lo moiyin, vi k’ zot lé dossou lo sèy povrété. Pou lo promyé katégori, donk sinkant pour san la popilasyon, lé shoz i roul ron… i pé di sa konmsa ! Mé pou l’ot katégori, donk lo dézyèm moityé la popilasyon, la fète zordi sé difikilté pou domin. Pars nana la fète biensir, épi nana l’apré ! Mi lès azot fé travay zot tète la-dsi.

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus