Parti kominis va arpran lo dési : Alon paryé zot va oir ki k’i gingn !

11 avril 2014

Dopi zéléksyonn mèr, mi san bien nout bann kamarad kominis épi bann moun sak i apiy anou de tou-tan na in bonpé rogré dann kèr. Pou fé z’éfor, la fé z’éfor, mé lo rézilta lé pa sak nou téi atann. Dir lo kontrèr sé rakont la mansonjri. Zordi, nou lé an ba. Nou lé o pli ba ? I fo pa dir sa. Mi vé pa dir ni pé dsann ankor pli ba, mé plito ké, n’i pé romont la pant.

Dabor dsi la késtyonn l’itilité nout parti : pou moin, konm pou d’ot pèrsone, li lé pli itil ké zamé. Pou kosa ? Pars li na in program rényoné, li na in dyanostik korèk,- li manti pa avèk la vérité. Arzout èk sa, li sé in parti rényoné é in parti sosyal, in parti pou lo dévlopman, in parti ékolozis, in parti i vanj pou la kiltir. Arzout èk sa na poin in parti la transform La Rényon konm li la transformé. Armète la dsi, li na in filozofi, li na in réflèksyon améné dopi lontan é nana in bonpé d’moun prétansyé nana loson pou pran avèk li. Apré zéléksyon bann zournalis la domann Paul Vergès si lo parti lé mor, li la réponn non. An kontrèr li la di, nout bann dirizan épi nout bann militan l’apré fé in travay pou artourn ankor pli for dann la politik.

Astèr in n’ot késtyon mi poz amoin : lé vré sak in pé i di, li la fini son tan pars li lé pa adapté par raport lo shanjmann sosyété ? In parti la invant l’otonomi énèrjétik, la invant lo dévlopman dann landroi ni lé, in parti la fé konète anou l’érop, la signal anou lo réshofman klimatik é son bann danjé é sirtou k’ i pé vanj kont sa, la amontr anou nou na in lang, in kiltir, in pasé, la solidarité rant bann pèp é tout sak moin la poin la plas pou ékrir konm marsh dann shomin nout dévlopman dirab, amène in éstratéji l’inion si tèlman k’in politolog la di li sé lo parti santral isi La Rényon... sa in parti mor ? Non va, sa la pa in parti mor, sa in parti i domann arienk pou marsh dobout pou transform La Rényon, dann l’inion avèk la majorité d’moun nout péi.

Bin alor, kosa k’i mank ? Moin la fine di, i mank solman-sa in gro morso solman !- ké son zidé i gingn la viktoir dann lo péi kont bann z’idé l’asimilasyon, l’intégrasyon, bann z’idé néo-kolonyal épi la politik l’asistans. Donk, i fo son z’idé i gingn lo kèr la majorité rényoné kisoi sète bann travayèr, kisoi sète bann shomèr, bann jenn, bann vyé, bann z’intéléksyèl konm sak lé pa, lo kèr bann bonome é lo kèr bann madam. Sa lé pa posib ? Konm l’idé in pèp rényoné té pa posib ! konm in lang kréol rényoné té pa posib !Konm l’otonomi énèrzétik i gingn pa fé !... Alon paryé zot va oir ki k’i gingn.

 Justin 

PadportParti communiste réunionnais PCR

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus