Quand le communisme chinois séduit l’Américain
13 juin, parLe monde a changé
20 zwin 2019, sanm

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dopi l’étèrnité, mi domann kosa l’ariv azot ankor pou bate tanbour dsi la késtyonn l’anvironeman an danzé … Kèl danzé ankor pliské sak ni koné Siklone ? Néna lontan ni koné sa ! Ra d’maré ? Sa osi ni koné ! Lo froi, lo sho ? Sa osi ni koné ! Tourbiyon ? Bin néna dopi lontan ! Rokin i manz domoun ? La pa rink zordi ni koné sa ! La mèr va monté, la glas va fonn. Alor ? kosa zot i oi lé éstraordinèr la-dan. Tousa lé natirèl épi si zot l’apré kass anou lé bob avèk sa, i vo myé zot i sar rode in kamarad pou zot si zot la poin arien d’ot pou fé ! Tok ! Pran sa pou toué !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz la boush rouvèr. Matant, sak i intérèss in pé laktyalité i pé pa pa romark néna in bann sign i amontr la vi dsi la tèr l’apré dégradé ziska mète an danzé la vi d’moun. Koté k’ou i tourn, koté k’ou i gard, partou ou i antann mové nouvèl apré anons in mové shanjman pou l’imanité.
Matant, si i di in pé partou bann kalote glasyèr l’apré fonn é pli vite ké zamé, sa i fé pa ou arien sa ? Si i di aou dann zil maldiv néna désèrtènn zil i disparète d’in kou, i fé pa ou arien ? si i di aou bann poisson larmé, la sort dann loséan indien pou alé dévor bann poisson dann la mèr méditérané, sa i fé aou ni fré ni sho ? si i di aou ankor dann l’éspagn bann plantèr rézin lé blizé kite la plène pou alé plant dsi la montagn, ou i kas spa la tète pou sa ? Si i di aou i fo la tanpératir moiyène i goumant pa plis in dogré édmi, é lé riskab i goumant plis, ou i s’anfou ? Si i di aou laba dann l’amérik bann zinsandi i ravaz bann gayar foré, ou lé pa la avèk sa ? Si ou i oi dann roportaz rokin i mont ziska la otèr New-york, pou atak demoun ou i kass pa la tète ?
Astèr matant si in moun konm ou, i di dé shoz konm ou i di dann out park volaye lé pa tro danzéré, mé si bann moun inportan i répann bann brui konmsa lé danzéré, lé mèm kriminèl solon moin. Si in prézidan l’amérik i rotir son péi bann zakor d’Paris konpran aou sa la pa in bone nouvèl pou l’imanité. Si bann péi l’erop i koz sinploman é i fé pa lo nésésèr pou anpèsh lo réshofman klimatik sa la pa non pli in bon nouvèl pou l’imanité. Si in péi konm Brésil i désid détrui bann foré l’amazonie é détrui an mèm tan bann tribi zindien i viv dann bann foré-la, ou konpran bien sa la pa ditou in bon nouvèl pou l’om.
Matant Paul Vergès lé parti, mé ziska son dèrnyé zour li la vanj pou domann la planète pou sov aèl èlmèm, sa ni koné. Li la pa arète tir signal d’alarm é malorèzman i diré la pa antann son parol mé kisa i sa pèye sa sansa l’imanité : la poin pli sour ké sak i vé pa antann, na poin pli avèg ké sak i vé pa oir na poin pli danzéré ké sak i rofléshi konmsa Tok ! Pran sa pou ou !
Le monde a changé
Mézami dopi in boute tan mi parl la mizèr dann nout péi é pou kossa mi kroi pa kan v’ariv l’ané 2030 nou sar fini konbate so gran fléo i pèz dsi n (…)
In kozman pou la rout
Conclusion des négociations entre l’Union européenne et les pays voisins de La Réunion
Jusqu’à quand les territoires de l’océan Indien devront-ils se contenter d’ajustements à la marge alors que les secousses de la polycrise mondiale (…)
APE UE-Afoa : Après la clôture des négociations entre l’UE et les pays voisins
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture