
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
20 zwin 2019, sanm
Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dopi l’étèrnité, mi domann kosa l’ariv azot ankor pou bate tanbour dsi la késtyonn l’anvironeman an danzé … Kèl danzé ankor pliské sak ni koné Siklone ? Néna lontan ni koné sa ! Ra d’maré ? Sa osi ni koné ! Lo froi, lo sho ? Sa osi ni koné ! Tourbiyon ? Bin néna dopi lontan ! Rokin i manz domoun ? La pa rink zordi ni koné sa ! La mèr va monté, la glas va fonn. Alor ? kosa zot i oi lé éstraordinèr la-dan. Tousa lé natirèl épi si zot l’apré kass anou lé bob avèk sa, i vo myé zot i sar rode in kamarad pou zot si zot la poin arien d’ot pou fé ! Tok ! Pran sa pou toué !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz la boush rouvèr. Matant, sak i intérèss in pé laktyalité i pé pa pa romark néna in bann sign i amontr la vi dsi la tèr l’apré dégradé ziska mète an danzé la vi d’moun. Koté k’ou i tourn, koté k’ou i gard, partou ou i antann mové nouvèl apré anons in mové shanjman pou l’imanité.
Matant, si i di in pé partou bann kalote glasyèr l’apré fonn é pli vite ké zamé, sa i fé pa ou arien sa ? Si i di aou dann zil maldiv néna désèrtènn zil i disparète d’in kou, i fé pa ou arien ? si i di aou bann poisson larmé, la sort dann loséan indien pou alé dévor bann poisson dann la mèr méditérané, sa i fé aou ni fré ni sho ? si i di aou ankor dann l’éspagn bann plantèr rézin lé blizé kite la plène pou alé plant dsi la montagn, ou i kas spa la tète pou sa ? Si i di aou i fo la tanpératir moiyène i goumant pa plis in dogré édmi, é lé riskab i goumant plis, ou i s’anfou ? Si i di aou laba dann l’amérik bann zinsandi i ravaz bann gayar foré, ou lé pa la avèk sa ? Si ou i oi dann roportaz rokin i mont ziska la otèr New-york, pou atak demoun ou i kass pa la tète ?
Astèr matant si in moun konm ou, i di dé shoz konm ou i di dann out park volaye lé pa tro danzéré, mé si bann moun inportan i répann bann brui konmsa lé danzéré, lé mèm kriminèl solon moin. Si in prézidan l’amérik i rotir son péi bann zakor d’Paris konpran aou sa la pa in bone nouvèl pou l’imanité. Si bann péi l’erop i koz sinploman é i fé pa lo nésésèr pou anpèsh lo réshofman klimatik sa la pa non pli in bon nouvèl pou l’imanité. Si in péi konm Brésil i désid détrui bann foré l’amazonie é détrui an mèm tan bann tribi zindien i viv dann bann foré-la, ou konpran bien sa la pa ditou in bon nouvèl pou l’om.
Matant Paul Vergès lé parti, mé ziska son dèrnyé zour li la vanj pou domann la planète pou sov aèl èlmèm, sa ni koné. Li la pa arète tir signal d’alarm é malorèzman i diré la pa antann son parol mé kisa i sa pèye sa sansa l’imanité : la poin pli sour ké sak i vé pa antann, na poin pli avèg ké sak i vé pa oir na poin pli danzéré ké sak i rofléshi konmsa Tok ! Pran sa pou ou !
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)