PCR dann kèr l’istoir La Rényon

20 septembre 2010, par Justin

Moin l’avé vinn-troizan. Moin lété jène proféssèr. Vice-Rectorat l’avé nome amoin kolèj Saint Paul. Antoine Soubou té diréktèr kolèj-la. Zour la rantré, moin lé la. Mon bann zélèv i sorte rant dan la klass é mi sorte zis fé assiz azot. Toudinkou, in moun i ariv épi i vyin apèl amoin pou dir na dé motar l’amène in lète pou moin. Lé grav sa ! Motar la zamé armènn aryin pou moin. Sirman in movèz nouvèl ! Mi rouv lo lète, é mi oi i "rapèl" amoin an métropol, i nome amoin dann in kolèj koté Paris.

Pars, konm l’ordonnance 15 oktob 1960 i di, moin lé riskab "porte atteinte" la sékirité d’La France. Mi rovyin pi ! Koman i rapèl amoin in landroi moin la zamé mète mon pyé. Pli loin moin la parti, Madégascar pou fé mon sèrvis militèr. Épi kossa i vé dir mon latitide lé riskab ète in danzé pou la sékirité d’La France. Promyé mouvman, mi di, mi sar pa ! Apré in bann dalon, viktime kome moin, i di amoin, alon, i pass arpa dé moi nou sar fine rotourn La Rényon, an vinkèr. La dir uitan, uitan n’batay pou argingn avoir lo droi rotourn pou travay dann mon pti patri.

Lo moun i koz sé Roland Robert, lo mèr La Possession, viktime l’ordonans oktob soisante. Na plis san sinkante militan i ékoute ali. In pé i koné, in pé i domann azot si zot i kochmarde. San sinkante militan la vni pou partisipe in matiné déssi listoir le PCR. PCR, dann kèr listoir La Rényon.

Justin

NB : Roland Robert lété dirizan l’ODJR (organisation démocratique de la jeunesse réunionnaise). Mouvman-la l’avé pran parti pou l’otonomi La Rényon. Roland lété invité konm témoin l’istoir le parti, an parmi d’ote kamarade konm Jean Yves Langenier, mèr Le Port, Julien Ramin épi d’ote ankor.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus