PCR, parti la libèrté é la résponsabilité pou mète anlèr nout doub l’idantité !

16 désanm 2016, sanm Justin

Si mi domann azot kèl sé nout l’idantité isi La Rényon ? Moin lé sir mi poz azot inn kol. Pou kosa ? Pars boudikont nou nana, shakinn rant nou, in bonpé l’idantité. In l’idantité éropéène ! In l’idantité fransèz ! In l’idantité rényonèz ! Plis d’ot ankor konm la formasyon nout pèp, konm la formasyon nout kultur, l’idantié zéografik, nout l’idantité ésportiv ! Ni pé arzout ankor d’ot mé nou va arète la, pou diskite solman dsi dé.

Lékèl ? Nout l’idantité fransèz épi nout l’idantité rényonèz. Dabor ni pé rapèl kélk’in téi apèl Nicol Robinet de La Serve (1791-1842) : in zournalist, in l’avoka, in moun la lité pou in sort l’otonomi La Rényon. Ni koné kan bann z’anglé la anvayi La Rényon, Nicol la pran lé z’arm pou défann « la koloni ». Ni koné osi kan La Frans lété anvayi, li la pran lé z’arm dann La frans pou li défann La Frans. Moin la fine dir li téi di souvan : moin nana dé patri La frans épi la koloni péi Bourbon. Mi koné pa kosa zot i pans de sa, mé pou moin, Nicol lété in moun modèrn pou son tan, é mi romark li poz lo késtyon nout doub l’idantité.*

Alon parl in dézyèm pèrsonaz : Paul Vergès(1925-2016) [1] . Li la pran lé z’arm l’az disètan pou li alé fé la guèr kont bann nazi dann La Frans é apré in formasyon dann l’Anglétèr in l’aviyon anglé la parashute ali dann in maki bann rézistan : lé vré i di souvan té pou lité kont lo nazism, mél été galman pou sov La Frans. Ni koné osi, kan li la romark gouvèrnman té appré trayi la loi départman fransé li la réklam l’otonomi pou La Rényon. Pa l’indépandans mé l’otonomi é pou moin, mèm si l’épok té pa la mèm, li la roprann plis in syèk apré lo drapo Nicol Robinet de La Serve. Li la risk son vi pou sa épa arienk in kou-li la mèm pass 27 moi dann in nouvèl rézistans.

Pou kosa moin la site lo nom dé gran pèrsonz-la ? Sinploman pou dir, mèm si mi galiz pa avèk banna, mi san amoin voizin avèk z’ot z’idé dsi nout doub l’idantité fransèz épi rényonèz.

PadportParti communiste réunionnais PCR

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus