Pèrsone lé pa égzanté la lite pou son lang !

29 novanm 2019, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dopi l’étèrnité, mi antan aou paré dir : néna in bonpé lang réjyonal lé an pèrdisyon, lé ménasé pou disparète kisoi par i n movè politik d’éta, kisoi par in défo d’la rézistans popilèr. Abon ! d’apré sak mi antan ou i koz pou lé zot ou la …”Aou Justin, ou lé bon pou sa ou, mé la vote, out lang réjyonal, kréol rényoné, dann kèl éta li lé ? Ou i pans pa li osi néna son plon dann zèl ? sansa son grinnsèl dsou la ké ?ou i kroi pa li osi li lé riskab disparète inn dé sé zour ? »… Par l’fète la pa moin pou plèr dsi li, sirtou si lé bon pou lo lintéré zénéral. Tok ! Pran sa pou ou !

Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, mi oi pa ditou kèl lintéré zénéral ou i anparl ou la. M’a dir aou matant, kan in lang i disparète sé in pèrt pou lo pèp i pèrd son lang, sé in pèrt galman pou l’imanité pars la lang – la sa i fé parti nout patrimoine, é nout patrimoine ni doi protèz ali, dévlop ali, konsèrv ali bien o sho : in rishèss konmsa li égzis, li l’éné in zour, li la dév lopé, li la ansèrv tout sak in lang i pé an sèrvir é oplis i sava, oplis li dévlop, oplis li anrishi é oplis li anrishi nout léspri. Ou i vé, ou i vé pa matant lé konmsa é sé konmsa i fo ni vanj pou li. Kisa i doi vanj pou li ? Nout tout matant dopi ti-baba dann pagn, vyé moun avèk baton, jènn-jan, amontrèr, zaktèr kiltirèl, zékrivin, komik, rakontèr zistoir, zinvantèr lo mo, lo fraz, lo tournir.. Kasèr lé kui dsi bal de ri dan la boutik, zouar d’ kart, véyèr d’kor, shèrchèr, imajinèr, fonn kézèr. Konm moin téi di, dann tan moin lété l’armé. Pèrsone lé pa égzanté ! Tok ! Pran sa pou ou.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus