Première rencontre publique : la Conférence de presse du 4 septembre 1996 sur le réchauffement climatique et ses conséquences pour La Réunion
5 septembre, par2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
20 janvier 2015, par

Par rapor sak nou la viv sé dèrnié tan, zordi ni pouré rogard lavnir in pé pli méyèr, in pé an pozitif, i pé pa èt pli pir ksa, sirtou lé pa défandi rèv in pé. Nout tout nou la bozwin inn ti pé lèr zordi, sanm pou mwin lèr knou la bozwin i pé v’ni dopi laba déor, dopi péi la Grèss. A koz ? Zot i koné dimansh proshin laba dann péi la Grèss néna zéléksyon lézislativ antisipé é konm i prétan, in parti i apèl Syriza lé riskab ariv promié si tout, i di bann grèk i vé tourn in kou la paz, i vé arèt sèr-sèr sintiron pliské sa, i di pou rézon syntiron na pi lo kran, la finn atak lo dèrnié trou. Aforss, aforss, zot va dovni éskran si i kontinié.
Donkalor Syriza lo parti favorit, sak sondaz i mèt an promié, li réklam a li lo parti la gosh radikal, li prétan pa ditou èt dakor èk Mèrkèl é tout sak i manié lérop zordi. Boudikont li poz son kondisyon pou apré. Banna i riskab arivé pou vréman, si tan télman in pé i komans gingn la tranblad, i fé wuit-nèf, solman kan i panss. Bann grèk néna lokazyon fé la ruptir èk la politik lostérité ké lé méné ziska zordi dan tout lérop, mé klé ankor pli dir pou zot. Oila poukoué in viktwar Syriza an grèss va mèt do fé dan la pay kann i di.
Dikou larivé bann progrésis grèk i pé konsèrn a nou vik banna i di i pé romèt an koz tout. Sé pou sa, pou dimansh nou lé solidèr èk bann kamarad grèk, si zot i rant a nou osi ni gingn inn ti pé lèr, pa ryink nou i atann i prétan bann zéspagnol, bann zitalyin osi, tout i rogard dann lantrobayman la port é i atann i donn lo mo pou kapot lo baskil. Pétèt sé lo moman pou ésèy ot shoz.
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Mézami mi koné pa si zot la antann parl Léa Fontaine ? in shanpyone dann judo, inn jenn fam La Rényon afors antréné é afors progréssé la fini par (…)
In kozman pou la rout
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
La décision prise par le Tribunal Administratif de supprimer, dans les résultats des élections municipales de La Possession, une soixantaine de (…)
Le monde a changé, et La Réunion ?
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Rapport de l’Inspection générale des finances
IBL-Caillé : l’alliance du géant mauricien et du nain réunionnais ?