Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
17 mé 2017, sanm

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj de fon dovan l’étèrnité, mi sort antann in bon z’afèr. Mésqyé Macron i vé plafone lo z’indamnité pridomale é moin lé dakor avèk li. La Zistis-la, sa in zé d’lotri don sa ? Sasré in moiyin anrishir aou san rézon sa ? Donk biento sar fini avèk sa é tok ! Pran sa pou ou !
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, i fo in moun konm ou pou aprouv in n’afèr konmsa zordi, pars kan ou lété, nénène zanfan la pa ariv aou inn-dé foi an avoir l’anvi kalote out patrone kan té i raz aou la pint in pé tro. Koméla, ou nora parti dovan konsèy dé pridome pou fé valoir out droi. Mé alon koz in pé sèryé :
Kan ou i sava pridome pou in problèm, ou néna kat pèrsone-sansa dé, zamé inn sinon troi-dovan ou : kat jij, mé dé i roprézant lo patrona, é dé i roprézant lo salaryé. Dé jij : inn sé in roprézantan lo patrona é inn sé lo roprézantan lo salaryé. Pars sa sé in ziridiksyon paritèr… Donk si sé in travayèr i port plint pou li gingn satisfaksyon, i fo néna o moins troi jij i done ali rézon… o moins in patron, é pou in patron kondane son kolèg i fo lo ga la dépass lé born é li la kaziman vyol la loi.
Zordi mésyé Macron i vé plafone lo z’indamnité konmsa lo patron i koné kosa li risk kan li anbosh. Donk kan ou i lèv travaye, ou i koné out patron la fine ashète in droi pou lisansyé aou. Donk kan i vé mète aou déor, mèm si na poin in rézon valab, li fou lo kou pars sa i kout ar pa li dé mil é dé san. Donk li pran pa in gran risk ète kondané a pèye in tro bon moné-li pran in risk li aksèpté dopi lo dépar. Lo travayèr la-dan ? Ébin li na ka débarbote ali é si sa la pa in rotour an aryèr sa i vé dir mi konpran pi kan d’moun i koz. Ou i konpran bien matant sa la pa in n’afèr ékri par avans sa !
Tok ! Pran sa pou ou é mète out moushoir pâr dsi an atandan lo tour sosyal va arivé.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial