Plan d’survi fé dann l’ané 1975 : in plan fé pou bann rényoné par bann rényoné. Pliss ké zamé dann laktyalité !

13 zanvié 2022, sanm Justin

Kan i parl lékolozi, la plipar d’tan wi antann dir dé shoz la pa vré san pour san. I di par ébzanp demoune la sorte déor é sé zot i vé obliz anou viv konm zot. I di ankor : protèz la natir, lé bien ! Mé kan ou na poin an sifizans do koi ranpli oute boujaron i oi pa pou kossa wi sava protèz la natir. I di ankor : alé protèz la natir ! Protèze ali ou é kan bann bébète va pouak out prodiksyon, mi panss ou valir zoinal-wa rèst bra kroizé.

Fransh vérité, sanm pou mwin, toute kritik dsi lékolozi – la plipar d’tan – sé in bande kouyoniss, di san rofléshir, é i sorte dan la boush in pé la tyé kouyon pou pran son plass. Momandoné wi pé tronpé, ou lé mèm éskizé si wi koné pal o ba-ba d’in n’afèr. Mé koméla lé pa éskizab pa konète sak lé marké partou boudikonte é sirtou toute progré la fé dann lékolozi.

Mé la pa tèlman dsi lékolozi an zénéral mi vé anparlé. Mi vé anparl lo dévlopman ékolozik pou La Rényon :

Mi vé anparl zordi dsi lo promyé trété lékolozi é sa la sorte l’ané 1975 é sé noute parti la fé sa : in plan d’survi, fé par dé rényoné pou bande rényoné. Antanssyon plan-la té in plan pou dévlope La Rényon san détrui la natir é sé pou sa mi apèl ali in trété pou noute péi, é biensir pou toute bande zil konm La Rényon. Néna tro pou dir é mwin la poin la plass pou di sa dann in sinp pti modékri.

Mé mi di azot sa, konm in linvitassion pou lir lo plan d’survi épi travaye ali-konm i fo travaye toute la litératur noute parti la fé dopi tan é tan d’zané… Mé zami la pa pars nout parti la travaye dsi kékshoz néna in bonpé d’tan k’i fo pa tienbo kont.

Pou koué mi di sa ?

Pars nout parti la touzour tash moiyin prévnir pars lé pli préférab prévnir ké guérir. Li la touzour tash moiyin sèye oir lé shoz avan lé zot é mèm tazantan sé li k’lanons dé shoz lé pa intérésan pou nou mé i vo myé oir la vérité é anons ali plito ké fé konmsi nou lé pa la avèk sa… Plan d’survi, in plan pou bann rényoné fé par bann rényoné-in plan lé pli vivan ké zamé. Pliss dann laktyalité ké zamé.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus