
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
13 zanvié 2022, sanm
Kan i parl lékolozi, la plipar d’tan wi antann dir dé shoz la pa vré san pour san. I di par ébzanp demoune la sorte déor é sé zot i vé obliz anou viv konm zot. I di ankor : protèz la natir, lé bien ! Mé kan ou na poin an sifizans do koi ranpli oute boujaron i oi pa pou kossa wi sava protèz la natir. I di ankor : alé protèz la natir ! Protèze ali ou é kan bann bébète va pouak out prodiksyon, mi panss ou valir zoinal-wa rèst bra kroizé.
Fransh vérité, sanm pou mwin, toute kritik dsi lékolozi – la plipar d’tan – sé in bande kouyoniss, di san rofléshir, é i sorte dan la boush in pé la tyé kouyon pou pran son plass. Momandoné wi pé tronpé, ou lé mèm éskizé si wi koné pal o ba-ba d’in n’afèr. Mé koméla lé pa éskizab pa konète sak lé marké partou boudikonte é sirtou toute progré la fé dann lékolozi.
Mé la pa tèlman dsi lékolozi an zénéral mi vé anparlé. Mi vé anparl lo dévlopman ékolozik pou La Rényon :
Mi vé anparl zordi dsi lo promyé trété lékolozi é sa la sorte l’ané 1975 é sé noute parti la fé sa : in plan d’survi, fé par dé rényoné pou bande rényoné. Antanssyon plan-la té in plan pou dévlope La Rényon san détrui la natir é sé pou sa mi apèl ali in trété pou noute péi, é biensir pou toute bande zil konm La Rényon. Néna tro pou dir é mwin la poin la plass pou di sa dann in sinp pti modékri.
Mé mi di azot sa, konm in linvitassion pou lir lo plan d’survi épi travaye ali-konm i fo travaye toute la litératur noute parti la fé dopi tan é tan d’zané… Mé zami la pa pars nout parti la travaye dsi kékshoz néna in bonpé d’tan k’i fo pa tienbo kont.
Pou koué mi di sa ?
Pars nout parti la touzour tash moiyin prévnir pars lé pli préférab prévnir ké guérir. Li la touzour tash moiyin sèye oir lé shoz avan lé zot é mèm tazantan sé li k’lanons dé shoz lé pa intérésan pou nou mé i vo myé oir la vérité é anons ali plito ké fé konmsi nou lé pa la avèk sa… Plan d’survi, in plan pou bann rényoné fé par bann rényoné-in plan lé pli vivan ké zamé. Pliss dann laktyalité ké zamé.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)