Plan Marshall pou bann péi l’outremer ? Akoz pa ! Mé sirtou in vré plan pou nout dévlopman

9 févrié 2015, sanm Justin

Zot i souvien lo plan Marshall zot ? Kosa lété sa ozis ? Sa lété in plan bann z’amérikin la fé dsi la finisyon la gèr trant-nèf karann-sink pou ède bann péi l’Erop pou ardrès in pé la tète. Sa té konm k’i diré in plan pou la rokonstriksyon. Pa solman, pars fransh vérité lété in vré plan antikominis, pou anpèsh la révolisyon gingn la guèr kont lo kapitalis. Donk si ni vé in plan, la pa lo plan Marshall, pars in plan antikominis, antiotonomis, sa nou la fine konète avèk Michel Debré é aprésa avèk bann gouvèrnman gosh konm droit.

Rézilta ? Sé sak tout demoun i oi : in sistèm ékonomik an fayite ! In dévlopman k’i réisi pa ! L’inégalité partou é tout lo tablatir ni arète pa répété pars lé bien vré. L’ané 2010 Sarkozy la fé in zéta zénéro pou l’outro-mèr. L’avé in bonpé bone zidé la-dan konm lo dévlopman andojène, épi lo droi pou bann moun kalifyé l’outre-mèr fé valoir zot kapasité pou travay dann zot péi natal… Domaz bann minis la dégiz lo plan épi Holland la pa pans in n’afèr konmsa lété fézab.

Astèr, kosa i fo fèr ? I fo fèr in plan pou nout dévlopman. Holland i di li lé pou sa, mé li la lèss dé z’ané édmi pasé san fé sak téi fo fé. Moin lé sir li tard pa pou rolans lo zéta zénéro, mé kan son manda sar près fini. Moin pèrsonèl mi pans i fo in vré plan pou nout dévlopman. K’i apèl sa Plan Marshall, plan X, plan y, sansa in n’ot nom mé in plan adapté avèk nout problèm pou trouv zot solisyon, é konm i di, pou in vré dévlopman.

Rode karapate dsi tété bèf mèg -_in kozman pou la rout.


I di osi : « rode lo pou dan la tèt na poin shové ! ». Sa i vé dir ou l’apré sherch in n’afèr dann l’androi li lé pa la. Karapate, i mont l’androi na lo poil, konmsa li gingn bien kashyète ali. Dsi tété bèf, lé fasil pou débisk ali, sé pou sa li sar près pa laba. I pé di osi : « rode l’inposib ». Sa nana dmoun lé konmsa. Nana in bonpé d’moun nana gro-gro défo, dovan zot ébin zot i sava rod défo sak la poin si tèlman. Sa i di azot in n’afèr sa ? Pétète oui, pétète non.. Mé si zot i fé travay zot koko, si zot i fé bouy zot matyèr griz, moin lé sir rant-rant zot lé riskab tonm dakor ranrtre nou.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus