Avèk konm vizé lotosifizans alimantèr.

Plédoiri pou in filyère do ri

1er décembre 2022

Mézami zot i koné nou rényoné nou sé in bande manzèr d’ri. Sitèlman ni inporte ziska 50000 tone dori dan l’ané donk 50 milyon d’kilo é si ni raporte sa par pèrsone sa i fé prèss 50 kilo par moune. Lé inpréssyonan zot i panss pa .Sirtou pou in péi i produi tré pé.

Mé pou kossa ?

An gro, pou la konsomassion ni pé dir nou lé issi dann loséan indien é dann in landroi demoune i manz dori. Ni pé dir ossi dann nout listoir nou la konète lésklavaz é bande zésklav téi manz plito mayi pi galète-kassade banna té i di- maniok é lo mètre téi manz dori .kan l’ariv lo tan zangazé lété parèye lo ri té in nouritir zangazist é mayi épi manyok la nouritir bande zangazé. Apré kan la loi 1946 l’arivé sé lo ri la pran favèr-konm nouritir noble- é lo mayi la rante an défavèr.

Astèr pou la prodikssyon si la touzour rant-rant plante in pé dori dann nout listoir, noute manjé la pass apré bande kiltir monétèr konm kann, zéranium, la vanille, vétyver. Lé vré la touzour plante ravaz , la touzour plante banane, é mayi néna poin lontan la disparète. Kanta lo blé, sa sé in kiltir la zamé tro réissi anou mèm si l’avé in popilassion éropéene noré pu ète intéréssé par dopin. Zordi la konsomassion dopin la pa néglizab ditou, vi k’ni inporte 13000 tone la farine.

Dori ni gingn pa planté !

Na poin arien lé pli fo ksa é lo bande zargiman konm lo mank la tèr-pliss sète mil éktar la tèr an frish- lo mank dolo, konmsi téi pante dori arienk an kiltir inondé é lo ri la montagn téi égziss pa- l’atake bande zoizo épi lo randman fèb-alé oir lo ri d’montagne sé sink sis tone léktar pou in sèl rotassion é néna poin in sèl kiltir lo randman la goumante konm dori dopi sinkantan. 

Mi arète tèrla pars dann témoignages nou la touzour pran la défanss la kiltir dori é mi rapèl bien a plizyèr ropriz bande militan la suiv lo parti épi la kiltiv dori.La poin lontan in kamarade maloyèr lé déssédé mé si mi rapèl bien Simon lagarrigue la plante dori. Mi sava pa rofé listoir mé mi rapèl bien kan méssyé Isautier la vouli rolanss la kiltir dori dann in kartyé téi apèl fredline.

Zordi néna plizyèr plantèr i sèye lanss la kiltir dori dann la réjyon sin –Pol é zot i souète in sèl zafèr sé ké ni produi in kilo dori par an épi par famiye pou gingn produi 400 tone paddy é sar déza in bon débu pou lanss in filyère .In kilo la pa bonpé, mé 400 tone sa i fé pa mal é mi panss sé in n’afèr i pé fèr .konmsa, manz sak ni produi va komanss d’ète in réalité.

A bon ékoutèr, salu.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus