Plito lo poin fèrmé ké la boush rouvèr !

10 zanvié 2012, sanm Justin

Matante Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté,
M’a dir aou franshman, mi konpran pa ditou pou kosa bann rouj-de-fon lé apré anparl toultan lo dévlopman konm in n’afèr lé obligatoir pou viv isi La Rényon. Pars La Rényon, konm péi, sa i égzis pa. I pé pa di l’ékonomi rényonèz vi k’nou lé dann l’ékonomi fransèz. Konm nou lé dan la Frans pou l’instriksyon, pou la politik santé, pou nout nouritir, nout linj, mèm nout télé épi nout bann l’avantaj kiltirèI. Fransh vérité, vi kroi vréman ni pé baz dsi nou-mèm pou an avoir lo moiyin k’i fo pou fé viv nout popilasyon d’in fason modèrn ? Sépa si zot manyèr anparl lo dévlopman La Rényon, sa la pa ankor in manyèr pou sépar anou avèk la Frans. Pou moin, sa in nouvo manyèr èt séparatist sa ! Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr,
Mi oi bien ousa ou i rod amèn anou kan ou i domann arèt parl lo dévlopman. Sanm pou moin, pou ou konm pou in bonpé, i fo pa La Rényon i ariv débrouye son kary dann in bonpé domèn. Mi konpran bien in bonpé d’moun i vé pa La Rényon i gingn trap son l’otonomi énèrzétik, mèt an plas in bon sèrvis transpor milti-modal, dévlop in bann l’izine, pèsh poison konm k’i fo, asir nout oto-sifizans alimantèr. Pou kosa zot i vé pa dsa ? Pars zot i pans, si ni ariv trap in sèrtin dégré dévlopman, nout shoviy va si tèlman gonflé ké nou lé riskab domann pou dékrosh avèk la Frans. Boudikont, zot i pans, lo sistèm la Frans la mèt an plas isi la pa in bon sistèm, vi k’li la fine donn son tout, é i fo pa kont dsi li pou alé in bonpé pli loin, dann bon shomin... Lo dévlopman, sé mèt La Rényon épi son pèp anlèr, l’asistans, sé obliz demoun domann siouplé. Plito lo poin fèrmé ké la boush rouvèr !

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus