Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
19 zwiyé 2008, sanm

Moin la zamé konprann pou kossa in pé i pans la valèr in moun i diré sé son koulèr... Mi souvien lo tan mon zénès :
Lété lo tan téi parl l’indépandans l’Afrik, la guèr dann l’Indochine, la guèr dann la Corée, épi bann zournal té i ariv in foi d’tan té i anparl bann krime nazi, la mizèr bann noir dann l’Amérik, rasism dann l’Afrique du Sud...
Alor moin té i pans, kossa noré pi ariv mon bann kamarad lékol, bann marmay tout-koulèr, si par kou d’shias, nou l’avé viv dann in péi rasis pou vréman. Kossa noré fé avèk Zozèf, Rolan ron-ron, Zilbèr sak i tonm kriz épi l’ot sak i tonm pa, Edmond Parl-Pa épi Adèl, épi d’ot ankor... moin mèm avèk mon bann famiy an parmi !
Lo tan la passé, mé zordi ankor, kan mi antan i di « malgash », « komor », « kaf », « zorèy », pa an amitié, mé konm in zirman, sé konm si in zépine sapan la fons dann mon pié, épi i mète a bouzé dann la shèr, konm in kouto in malfondé noré pik dann mon kèr rénioné.
Poitan, lavé in boug banna l’apèl ali “Kounta Kinté” pou gougnardé. Demoun Sinte-Sizane la mète ali mèr z’ot komine, la mète ali anlèr pars té li lo méyèr, pars li lavé la konfians demoun. Alor lété in kaf konm li té i di li-mèm « rokoni dovan Bondié ». Lavé Luçay Langenier.
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial