Pou évit di in bétiz pli gro ké out tèt !

15 février 2013, par Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté,
Moin la gard in sobatkoz dsi Rényon promyèr. Té i port dsi lo kréol dann lékol. Biensir l’avé bann aboiyèr pou fé dézord. Biensir l’avé tout in bann doktèr i diré zot i pans zot i koné lé shoz pliské lé zot. Mé l’avé kant mèm, inn-dé pèrsone rézonab k’i di avèk just rézon, lé pa nésésèr mète kréol dann lékol, sé dsi la késtyonn fransé k’i fo forsé, é dmann bann marmay forsé, pars avèk lo fransé, lé posib alé pli loin, alé oir avèk lo kréol dizon ou i rès an plas. An pliské sa, pou kosa alé aprann in n’afèr konmsa, alé oir sa lé iné. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr,
Moin la bien antann lo ga téi di la pa bézoin aprann lo kréol pars sa lé iné. Kan zournalis la domann ali kosa li vé dir, li la réponn sé in n’afèr ou i gingn an nésan. Mé kan la di ali sa lé vré pou tout lang donk lé pa nésésèr aprann out lang matèrnel, vi k’sa lé iné. Mi pans, son kouyonis la kas par bout kan li la konpri dann kèl trin li la mète ali. Si bann pti Shinoi i aprann pa shinoi pars sa lé iné, si bann pti Zanglé i aprann pa zanglé pars sa lé iné, si bann pti Zéspagnol i aprann pa zéspagnol pars sa lé iné, l’èr-la, mi oi pa dann kèl lang zot va aprann lékol !
Astèr, iné kosa i vé dir ? I vé dir lo marmay i koz son lang matèrnèl an nésan ? San aprann ? San akout son lantouraj ? Mèm si in famiy le lou i ramas ali, li aprann ar pa le lou, mé li va koz son lang matèrnel ? Arèt in kou don ! Natirèl ou sinonsa kiltirèl ? La lang, mon bon mésyé sa in n’afèr kiltirèl é ou i aprann sa dann out l’anvironeman kiltirèl. Si ou l’avé fé travay kansréti in pé out koko d’tèt, nora évite aou di in bétiz pli gro ké ou. Tok ! Pran sa pou ou !

NB : dann lo déba, na in n’afèr i romark bien. Sak i travay, i progrès ! Sak i travay pa i kil aryèr ! Sé la diférans rant bann moun i travay dsi lo kréol san zamé pèrd kouraj é sak i pass lo tan pou répèt lo mèm zafèr dopi trant-karantan. Na poinn sokré la-dan, na poin d’ot solisyon ké lo travay épi la roshèrch.

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus