Pou fé rouv la vwa, i fo oss la vwa !

1 novanm 2014, sanm Justin

Swasant uitan déza, vi ansouvwyn ? Kan i di sa, déza in pé i dwa di, dawar li vé koz mé swasant uit an frans. Rapèl a zot dopi swasant uit, promié mé lané la, la pèt in gro tangaz an frans, bann zétidian té an révol, lavé boukou maniféstasyon, té i shaboul kou d’rosh dann shomin, kou d’pavé i di laba. In pé té fé baraz la rout, linivérsité té okipé, bann zizinn té férmé, bann travayèr té an grèv partou, la dir in mwa édmi sanm pou mwin, banna i di té in gran révol. Sétaki i anplwa bann gran mo, i di té in révol politik, in pé i di sosial dot kiltirèl osi, kont lo kapitalis èk bann inpéryalis, donkalor kont lo pouvwar té an plass. Pou fé kourt, o bout, la tonb dakor, dayèr i apèl lo lantant « zakor grénèl »la tonb dakor ant zot pou ougoumant lo smig de 30 /100, bann salèr osi la ougoumant 10/100, la gingn in katièm somèn konzé péyé, bann sindika osi la nyabou fé rokonèt a zot. Tousala grosi-modo.

Navé bonpé lavansé èk bon kozman osi dayèr, té i di « bar shomin i fèrm la ri, mé i rouv la vwa »ou ankor « mazinasyon i pran pouvwar »ankor « lo patron la bozwin a ou, pa lo kontrèr »dot ankor. Eskiz a mwin, dikou, mwin té vé pa koz si mé swasant wuit an frans, dimwin pa zordi, dan lélan mwin la pa gingn ral lo frin, mwin té vé koz nout swasant uit a nou. Dopi swasant uitan ni atann, la pa dopi yèr, dopi mil nèf san karant sis, nou lé konm zanfan batar, i fé pou lé zot pa pou nou . Dopi tan la i di a nou va v’ni-va v’ni, nou lé konm sèr Ann, ni wa ryin v’ni. Sanm pou mwin, ni pé atann ankor lontan èk banna. Zot i koné, kosa ni atann dopi mil nèf san karant sis ?

An mwin mèm mi di, mandoné fo arèt atann, pou sa, pa pou di i fo kopié si dot, Ni koné kan i kopié i gingn zéro. Mé tanzaot lé bon rogard in pé otour, fé travay out mazinasyon, war koman fo fé pou arèt atann. Fo soukouy in pé pétèt ? Pétèt a nou osi, fo fé nout mé swasant uit, a nout manièr byinsir, konm ni san, konm ni vé, a nou mèm i fé lo plan tousala. Ni pé fé konm la di la bon o, « Bar shomin, fèrm la ri, pou rouv la vwa ». Ni pé fé kékshoz raproshan, é ni pé osi fé kékshoz dot. Mé, mwin mi di, sanm pou mwin pou fé rouv la vwa, i fo oss la vwa.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus