Pou in bon shomin pou in vré lékol rényonèz !

19 out 2025, sanm Justin

Mézami dopi dé z’ané é dé z’ané bann sèrviss ofissyèl i konte in nonm inportan bann zilétré : dopi dé zané é dé zané néna pliss san mil pèrsone an az pou lir é pou ékrir lé kalifyé d’zilétré é an finnkonte lo nonb i diminyé pa vréman mèm si l’éta i mète lé moiyin pou diminyé lo nonb z’ilétré.

Si mi kroi mon téléfone, in ilétré sé in moune an az é an santé pou bien lir épi bien ékrir é ki ariv pa bien lir ni bien ékrir ébin noré pliss in santène mil pèrsone konmsa. Bann sèrvis ofissyèl i ankète épi i trouv bann shif konmsa.

Dabor i fo ni romark bien sé par rapor la lang franssèz ké toute se moune-la lé konsidéré kom ilétré. Poitan konm toute bann marmaye banna la parti lékol dopi étan pti pars la pa lékol i manke anou, la pa non pli bann amontrèr-amontrèz i fé défo. La pa bann kondission matèryèl pou aprann k’i manke anou.

Mé alor kossa i kol pa dann la manyèr aprann lékol bann rényoné ?

In pé va dir é néna sirman in bon boute la vérité ladan, lékol i fé pa dann noute lang matèrnèl. Si lo shif ofissyèl lé vré kan li di katrovin pour san d’moune an parmi bann rényoné-rényonèz néna lo kréol rényoné konm lang matèrnèl é pa lo franssé pars sé dann la lang franssé k’i fé lékol.

In pé i di mèm dopi dann vante zot momon bann zanfan i bègn dann la lang épi la kiltir kréol La Rényon donk késtyonn lang épi késtyonn kiltir néna in gran kantité zanfan lé dann l’obligassion pa profite zot lang épi zot kiltir pou rante dann shomin lékol… Mwin lé sir sak mi di lé pa vré san pour san mé kante mèm néna bonpé d’vré.

Si in zanfan frankofone i profite son kiltir d’dépar épi son lang d’dépar pou li rante dann shomin lékol, lé pa lo ka pou bann zanfan kréolofone oblizé abandone in pé zot kiltir épi zot lang kréol pou rante dann shomin lékol an franssé… Na pwin lontan mwin la site Dev Virassawmy mor dopi kék moi é k’i dizé néna in gro léfor pou fèr dann lékol an kréol lil Moriss pou linstrikssion bann marmaye morisien. Issi ossi nonpé d’moune i di sa ;, mé nou lé an rotar par rapor lo prann konssyanss noute réalité kiltirèl épi linguistik.

Biensir kan mi koz èk zot, la pa in lékspèr k’i koz avèk zot mé in moune i intérèss ali dopi dizène é dizène zané dsi linstrikssion bann marmaye noute péi épi dsi la kiltir rényonèz. Mi koné bonpé zékspèr la fine vnir La Rényon pou an parl noute problèm lilétrism. Mi koné néna bonpé laboratoir d’lang i travaye la dsi mé l édikassion nassyonal i tir pa bann lésson assé vite dsi késtyon-la.

Pou finir dsi poinn-vizé la, mi souèteré mwin ossi i tienbo konte ké la réalité kiltirèl é pi linguistik noue péi épi noute pèp, in shomin pou in vrélékol rényonèz.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportLangue créole à l’école

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus