Pou in l’assiz l’agrikiltir dann noute péi

27 zanvié 2024, sanm Justin

Mézami zot i koné mwin lé pou lonomi alimantèr san pou san é la pa siklone Belal i sava fé shanj amwin d’avi. Malgré toute bann tourman bann plantèr lé d’dan zordi, mi rèss pou lo gran prinssip mwin la marke an-o la épi sa lé marké dann program mon parti donk pou lotonomi alimantèr.

Mwin néna konfyanss dann la kapassité noute bann zagrikiltèr é dann zot kapassité pou robondir. Mwin la vi étan pti bitassion mon papa épi sète soin bann kolèg dévasté vèye pa koman mé mwin la vi azot ardress lé shoz san anplègn azot... So kapassité pou robonbé lé ankor la é bien la zordi ankor.

Donk mi di dann mwin mèm, lé vré la vi in plantèr sa lé dir, lé vré souvan défoi li plante épi li rékolt pa an konssékanss léfor li la fé pou fé pouss son plantassion é pou garanti son rovni pars bann plantèr konm toute demoune si zot i travaye sé pou viv é pou fé viv zot famiye.

Nanpèsh mi poz amwin késtyon. La pa ké mi koné pliss ké bann plantèr zot métyé d’plantèr vi ké mwin mèm mi rokoné zot kapassité épi zot savoir fèr. Mi rokoné lo promyé konssèrné sé lo bann plantèr, mé mi di sé galman la popilassion rényonèz — épi toute sak i konte dsi bann plantèr — pou k’i rann azot in sèrviss an kantité épi an kalité.

Vi la sityassion l’agrikiltir dann noute péi, vi lo risk bann zagrikiltèr épi bann konsomatèr, mwin sré pou in z’assiz l’agrikiltir dann la Rényon avèk konm prozé lotonomi alimantèr é la fasson pou ariv lobzèktif-la. Lé pa pars ni sorte gingn lo kou avèk in siklone mi di sa.

Si zot i rapèl miniss lintèryèr kan li la pass shé nou li la di La Rényon sé in gran lil agrikol é noute lagrikiltir lé kapab nouri noute popilassion - li apèl sa la souvrèneté agrikol — Pou ma par mi oi ossi in lagrikiltir kapab tourn ali dirékssion l’ésportassion épi la transformassion lo bann produi issi sir palss. Mi oi ali tré bien kapab ansèrv toute bann produi agrikol zordinou l’apré in pé gaspiyé.

Kan parti kominis Sin-dni la fé son lassanblé zénéral mwin la antann parl pyé banane konm kékshoz i dépass lo sinp prodikssion banane é an kapassité done anou son bann ko-produi dopi la rassine, an passan par lo kèr, lo bann fèye, lo flèr mèm kapab fé la korde, la tizane avèk épi in bonpé zafèr ankor. I pé di i plante bananyé pou gingn banane mé pa solman sa.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus