Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
27 zanvié 2024, sanm

Mézami zot i koné mwin lé pou lonomi alimantèr san pou san é la pa siklone Belal i sava fé shanj amwin d’avi. Malgré toute bann tourman bann plantèr lé d’dan zordi, mi rèss pou lo gran prinssip mwin la marke an-o la épi sa lé marké dann program mon parti donk pou lotonomi alimantèr.
Mwin néna konfyanss dann la kapassité noute bann zagrikiltèr é dann zot kapassité pou robondir. Mwin la vi étan pti bitassion mon papa épi sète soin bann kolèg dévasté vèye pa koman mé mwin la vi azot ardress lé shoz san anplègn azot... So kapassité pou robonbé lé ankor la é bien la zordi ankor.
Donk mi di dann mwin mèm, lé vré la vi in plantèr sa lé dir, lé vré souvan défoi li plante épi li rékolt pa an konssékanss léfor li la fé pou fé pouss son plantassion é pou garanti son rovni pars bann plantèr konm toute demoune si zot i travaye sé pou viv é pou fé viv zot famiye.
Nanpèsh mi poz amwin késtyon. La pa ké mi koné pliss ké bann plantèr zot métyé d’plantèr vi ké mwin mèm mi rokoné zot kapassité épi zot savoir fèr. Mi rokoné lo promyé konssèrné sé lo bann plantèr, mé mi di sé galman la popilassion rényonèz — épi toute sak i konte dsi bann plantèr — pou k’i rann azot in sèrviss an kantité épi an kalité.
Vi la sityassion l’agrikiltir dann noute péi, vi lo risk bann zagrikiltèr épi bann konsomatèr, mwin sré pou in z’assiz l’agrikiltir dann la Rényon avèk konm prozé lotonomi alimantèr é la fasson pou ariv lobzèktif-la. Lé pa pars ni sorte gingn lo kou avèk in siklone mi di sa.
Si zot i rapèl miniss lintèryèr kan li la pass shé nou li la di La Rényon sé in gran lil agrikol é noute lagrikiltir lé kapab nouri noute popilassion - li apèl sa la souvrèneté agrikol — Pou ma par mi oi ossi in lagrikiltir kapab tourn ali dirékssion l’ésportassion épi la transformassion lo bann produi issi sir palss. Mi oi ali tré bien kapab ansèrv toute bann produi agrikol zordinou l’apré in pé gaspiyé.
Kan parti kominis Sin-dni la fé son lassanblé zénéral mwin la antann parl pyé banane konm kékshoz i dépass lo sinp prodikssion banane é an kapassité done anou son bann ko-produi dopi la rassine, an passan par lo kèr, lo bann fèye, lo flèr mèm kapab fé la korde, la tizane avèk épi in bonpé zafèr ankor. I pé di i plante bananyé pou gingn banane mé pa solman sa.
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture