Pou in libérasyon dann plizyèr sans lo mo !

3 zwin 2019, sanm Justin

Somenn pasé moin la konm lans in apèl pou bann rényoné, pou dir azot alon groupé konmsa nou va gingn myé défann anou épi nou va myé rézist kont bann touut sak i fé anou d’tor. Par ébzanp kan kontrayan nout dévlopman, sansa ankor pou détrui nout natir, fébli nout l’idantité rényonèz aprésa mète lanspèk par raport nout libérasyon sosyal.
Kan moin téi di sa, moin téi pans, normalman, la mazorité demoun nout péi téi pé z’ète dakor avèk moin, san anparl bann détaye, mé dizon an gro. Mé oila, ni diré néna d’moun lé pa dakor avèk moin si mi baz dsi bann komantèr moin la lir aprésa dann zoinal Témoignages… Néna in moun la di konmsa zamé d’la vi li va group avèk bann kapitalis.

Kozman konmsa i port a rofléshir. Mi souvien, moin mèm, inn ané, moin l’avé domann lo parti rouvèr in dsikisyon dsi nout libérasyon-libérasyon ni vé pou nout péi épi nout pèp. Mi rapèl pi pou kosa mé diskisyon-la la pa vréman rouvèr konm mi koné. Mi vé pa dir la pa diskite la dsi dann lo parti mé mi trouv la pa gingn lo tan pou diskite dann o fon dé shoz.
Lé vré, pou moin, mi oi pa moin apré tonm dakor avèk in l’antropriz kapitalis i anpèsh lo péi dévlopé, é i ésploite bann travayèr vèye pa koman. Mi oi pa moin non pli tonm dakor avèk sak-kapitalis sansa non-i fé tout pou anpèsh nout lidantité rényonèz pète an flèr. Mi aprésyéré pa non pli i mète atèr la sékirité sosyal konm moin la konète aèl épi konm èl la bien amélyor la santé bann rényoné.

Mi pé arète la pou zordi pars lé sir mi gingn ar pa parl dé tout épi dann détaye é o fon. Mi di solman i fo diskité, diskité ankor épi amélyoy nout lign politik ziska trouv in pozisyon pou mète dakor tout bann rényoné é amenn anou dann shomin nout libérasyon dann plizyèr sans lo mo.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus