Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
29 mars 2013

Dann zournal mèrkrodi, moin la kriy in kou pars dsi la késtionn la pèsh, l’il Moris i zoué pèrsonèl é i sousié pa l’intéré bann péi l’oséan Indien. Moin té i anparl lo z’akor rant l’Erop épi nout voizine pou done in droi l’Erop dsi lo ton dann téritoir marine l’il Moris ; Moin la antann bann pti péshèr kozé. Zot lé pa pou in z’akor konm sa, é mi doi dir, moin osi mi shanj pa mon l’opinion. Solman i fo kant mèm rokonèt si na dé shoz mi aprésié pa, na dé shoz mi aprésié bien, é zot i ariv par la COI.
In l’égzanp ? Lo prozé d’in konpagni transpor maritime pou l’oséan Indien. Zot i koné, l’il Moris la-ba nana dé konpagni maritime, mé avèk lo nouvo projé, mi pans i sava pli loin, é mèm, sé in bon sign pou lo ko-dévlopman dan l’oséan Indien. Dopi lontan, i anparl in konpagni maritime, mé so foi isi, i arsanm i sort done in vré dépar projé-la.
In dézièm l’égzanp ? La sékirité alimantèr. Mi sort lir, plis san soisant kinz pèrsone lé réini Mahajanga, pou diskit dsi la sékirité alimantèr. Madégascar nana la tèr, nana lé z’om, sé lo péi lo mié plasé pou donn in bon kou d’min nout sékirité alimantèr, sèt Madégascar li-mèm épi bann z’il l’oséan Indien. Sa lé inportan pou nou ! Zot i souvien, momandoné, bann péi konm la Chine épi l’Inn épi d’ot ankor té apré kalkilé pou oir si zot i sava pa diminié zot l’ésportasion do ri. Sé dir si i pé èt ak pou nou ! Donk, ni doi prévoir l’avnir épi ésèy garanti nout aprovizionman. Dan so ka la, Madégascar i pé èt in bon z’atou pou nou, mèm si la pa lo sèl !
Lo mié, sé in plan pou la kopérasion rant bann z’il l’oséan Indien dann in bonpé domèn. Mi sava pa di isi tout projé i asosié bann z’il l’oséan Indien, mé nana déza in bonpé. Sak lé nésésèr, sé in kou l’aksélératèr dan nout koopérasion. Mi pans lo nouvo sokrétèr zénéral la COI, Jean-Claude de Lestrac, sé in partizan san pour san pou la koopérasion dan nout réjion. Si son z’idé lé suivi par la réalizasion bann projé, mi pans sar bon pou tout bann z’il l’oséan Indien. Konm i di souvan, sar in éstratézi gagnan-gagnan.
Justin
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?