
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
6 zanvié 2021, sanm
Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, kossa mi antan, kossa mi lir par plass dann zot torshon rouj, dann lo Témoignages dé malèr ? Mi antan dir zot i vé viv dann l’otonomi alimantèr ! Mézami, kouk sé sa, zot tète lé pa bon, zot i sava pa la boutik zot don, zot i koné pa koman demoun i viv don, tout sak i pouss sharyo dovann zot dann gran sisrfass ?zot i oi pa l’moun i rode arienk ranpli zot boujaron avèk bann marshandiz i sort déor solon zot moin shèr épi méyèrkalité. Mèm, i bataye konm lo shien kan na poin assé pou zot fé zot komissyon an sold. Zot i oi pa bann fime dann fassbouk ? In tan téi di avèk lotonomi nou va manz galé, astèr va di in pé i vé ramenn anou dann tan manyok èk patate, sansa mayi avèk gro poi. An touléka, vi oi mon laz, moin la fine tro konète sa. Alor kont pa dsi mwin ! Si zot i vé, pran toutt é o bliye pa manz patate avèk la po. Tok ! Pran sa pou toi !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz toultan la boush rouvèr, mi antann aou mé mwin lé loin d’ète dakor. Pou kossa ? Sinploman pars matant l’otonomi alimantèr la pa ditou in rotour an aryèr, lapa ditou ar manz lo rosh, ni manz manyok-patate solman. Mi oi sa konm in bon prodiksyon an kantité, an kalité, épi an varyété, avèk an pliss réspéktyé nout tèr, réspéktyé nout lo, nout bann rivyèr épi nout loséan indien. Matant, la nouritir biolozik la pa in jirman sa, an kontrèr sé in manyèr pou bien viv.. Armète an pliss avèk sa la pèrmakiltir, l’agro forèsteri, épi donn travaye issi La rényon pou bann ti kolon épi pou bann pti plantèr. Par dsi lo marshé, sa i marsh bien avèk bann roshèrch, bann zantroprie pèrforman pou mète La rényon anlèr.A ! Bien sir wi koné toussala, madré konm wi lé, mé wi fé sanblan wi gnor. Antouléka éskiz mon pardon, mé lapa bann moun koko dir konm ou ni adrèss. Ni adrèss sak issis shé nou épi dann nout voizinaz i konpran lé shoz i pé pa kontinyé alé an sharète shaviré konmsa. Tok ! Pran sa pou ou.
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)