Pou kosa néna sis-sète san amontrèr déor i ariv isi shak ané ? Kèl misyon l’éta i done azot pou fé ?

26 novanm 2018, sanm Justin

Shak ané, kan i ariv la rantré éskolèr néna sis-sète san amontrèr i ariv isi shé nou, pou d’apré sak i paré ède pou fé la rantré. Sansa i gingn pa ? Non sansa i gingn pa si i aplik lo règloman konm li lé-konm banna la fé ali.
Akoz sa ? Na poin d’moun kalifyé isi La Rényon ? Néna par milyé d’moun néna bak + é zot lé an kapasité pou fé lékol é pou fé marsh lédikasyon « nasyonal »-dizon lédikasyon fransèz kolonyal isi La Rényon. Mé akoz i pran pa zot diréktoman ?
Pou in l’ansègnman d’kalité ! A bon ? Mi pans pa bann la i amenn anou la kalité. Pars si lédikasyon dann la Frans la afayi in bonpé, lédikasyon isi la pa forsi plis ki anfo. D’apré zot si i pran bann moun bien diplomé isi La Rényon zot i pans vréman nout lédikasyon fransèz va arkil in bonpé ? Moin mi pans pa.
Alor pou kosa so flo d’moun i ariv shé nou shak rantré ? Pétète pars in gro éstok amontrèr I ariv a l’èr pou la rantré. Si i mank in pé, i pran sa dsi lo ta firamézir. An touléka Réktèr i pé dor dsi son dé zorèye é bann paran lé rasiré é marmaye lé fyèr néna in mètr, sansa in profésèr dann zot klass.
Donk, si mi suiv mon rézoneman, néna in rézon administrativ pou tousala. Pétète mé konm i di alon rogard lo vis kashé plito lo vré l’intansyon lé souzasan.
Alon majine in kou si shak rantré té i prann sis-sète san amontrèr rényoné avèk la kiltir rényonèz-konm zot é konm moin nou néna - ébin kisa va fé pass la kitir fransèz san tro abime nout kiltir rényonèz ? Banna mèm, mé avèk in vyé fonn kiltir rényonèz ni pé dir nout kiltir sar pa krazé konm I fé avèk li zordi.
Pars, bann jenn-la, ofiramézir nout kiltir rényonèz zot i tranp dedan, é la kiltir fransèz kolonyal i kraz pa zot pou vréman - an touléka zot i lite kont lo lékrazman. É sa lé déza bien. Sa in bann moun va dans maloya, va konète shant séga, va koz kréol rényoné é pli grav pou l’éta zot nora été fyèr z’ot kiltir rényonèz. In n’afèr l’éta kolonyal i vé pa. Li yèm k’i kraz la kiltir rényonèz, é k’i fé pass la kiltir fransèz ziska ké ni koné pi nout l’idantité, ziska ké ni pran la kiltir fransèz mèm in pé abatardi pou lo nek-plis-iltra la kiltir.
Pou sak lé kontan shak ané plizyèr santène amontrèr la kiltir franséz i ariv isi La Rényon, mi vé dir azot la plipar-pa tout-sé bann z’ènmi nout kiltir, sé bann zinstriman pou alyène anou par raport nout pèrsonalité, lav nout tète é sak nout marmaye par l’intèryèr épi ranplas nout kiltir par la kiltir fransèz-mèm si zot i réisi pa san-pour san - mé ala lo misyon bann tète zèf l’éta la done azot pou fé é zot i fé san konplèks, avèk tout z’ot fors, avèk tout zot l’anvi krazé.
Pou nout bien…
Konm bann sèrvis sosyal la fé pou l’bien bann zanfan La Kreuz. Konm la rolizyon katolik la fé pou nout bann konptriyot té i sort in pé partou dann tan lésklavaz épi zangazé. Konm bann mètr la fé pou bann zésklav. Konm lo kolonizatèr la fé pou bann kolonizé. Ni vé, ni vé pa, lé konmsa é pa otroman. An touléka sé komsa ké mi oi sa.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus