
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
24 out 2021, sanm
Mézami, sak i suiv amwin dann mon bande modékri, zot i koné tazantan mwin néna difikilté pou trouv in bon sizé, pa tro longue, pa tro kourte, pa tro difissil é kant mèm intéréssan pou nou anparl ansanm si possib san tro dévir lo do avèk l’aktyalité é fransh vérité néna dé zour lé dir, lé dire, lé dire. Tazantan bande sizé i bouskile inn–a-l’ote é mwin lé dann lobligassyon mète toussala an ran pou shakinn aspèr son tour, pou shakinn aspère son zour.
Donk zordi lindi, mwin té apré rode in sizé pou zoinal mardi é mwin téi trouv pa inn téi bote amwin pou vréman. Ziska l’èr mwin la mète mon radyo dsi France Inter, é mwin la antande in madame proféssèr apré anparl de nou-bande homo sapiens, nou bande zom modèrn – é anparl noute bande zansète. Madam – la i sorte fé in liv dsi lorizine l’om modèrn, donk dsi noute lorijine é el la di plizyèr zafèr lé drolman intéréssan pou bande mélanjé-métissé konm nou… konm la plipar d’moune an zénéral dsi la tère. Métissaz sé l’avénir dé l’om.
Dabor èl la di in n’afèr le moune rassist i dovré rofléshi dsi : Bande zéropéin in gran koupe de tan l’avé la po fonssé, épi lo zyé blë. Kan la domande aèl pou kossa la shanjé, èl la réponde pars bande zéropéin la shanj manyèr manjé-moinss vitamine b dann zot manjé – épi pars in vag bande migran la po klèr téi sorte moiyin-oryan é l’ariv dann lokssidan. Sa la sifi pou zot po klèrssi d’apré sak lo madame i di.
Dézyèm zafèr èl la di : na pwin arien lé bon konm lo métissaz épi lo mélanj pou in group umin bien défande ali. Par ébzanpe dann in lépidémi, si kan èl l’arivé, déssèrtin l’avé in dispozitif pou protèj azote ébin lo groupe la gingn pass an travèr lo lépidémi é li lété sové – mèm si li la lèss in bonpé demoune dossi lo karo é néna sak lé mor épi sak la réshapé pou rokonstityé lo groupe. Lé pa bon pou in popilassion kan li lé izolé, san bande z’apor nouvo, san bande migran – pars l’om modèrn la pass son tan pou migré é la pa arienk zordi sa la komanssé – lo groupe lé frazil é li pé disparète.
Alor in késtyon : pou kossa si noute toute lé kouzin-sansa frère-pou kossa ni divize anou konmsa ? Pou kossa ni rofize lo métissaz-mélanzaz alé oir sé sak i fé ké lumanité lé zordi konm li lé, nonbré é bien armé pou rézisté ? Pou kossa la koulèr d’po noir lé mal konsidéré par déssèrtin alé oir la koulèr la po i vo pa intélizanss, la rézistansss, la kapassité pou adapté, lo bon fon épi lo mové fon ? La koulère la po sé la koulèr la po é i f opa alé rode la-dan dé shoz i égzist pa.
Pétète sinploman pars néna dsi la tèr demoune i kroi bande téori totalman fo, é bande moune-la lé inpèrméab par raporte la syanss é sak èl i amontr anou dopi dé zané é dé zané-ziskatan k’in zour ni pé éspèré la kouyoniss in pé va kass par boute.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Mézami, mo bann dalon, mi panss zot i koné zistoir-la é pétète zot néna in linterprétassion.Mwin pou mon prop konte, mi oi sa konm in kékshoz (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)