Chômage à La Réunion : plus de 209 000 Réunionnais inscrits à France Travail
29 juillet, parL’échec d’un système
In késtyon par Lisbye Elizé, dann in liv Philippe Sands
17 novembre 2022

Mézami mwin l’apré lir in liv é mwin la anvi anparl azot sa pars liv-la, fransh vérité, lé intérèssan, l’ékrivin in franco-britanik,ékrivin épi lékspèr dann droi internassyonal . Li apèl Philippe Sands épi son liv « La dernière colonie ».
Dabor ni pé trouv dé-troi pti mo pou son léktèr é dann so bannde mo, li di li trète troi sizé :
inn sé la Kour internassyonal zistiss la Haye, in tribinal internassyonal,
dézyèm sé son prop lévolission par rapor lo droi internassional dopi lo tan li travaye ladan,
lo troizyèm sé Lisbye Elizé toute bande zami lo pèp shagossien i koné bien par raporte èl la sèrv témoin dovan la kour internassyonal La Haye dann in prossé nou la fine anparlé plizyèr foi konm in zizman inportan,pou bande morisien k’i vé argingn zot souvrènté dsu bannzil shagoss, épi pou bande shagossien k’i vé artourn dan not zil natal.
Zot la fine konprande dann liv-la i anparl Shagoss, lil moris, Langlétèr épi bande zamérikin dann la bataye ni koné bien pars nout zoinal i anparl souvan dé foi, épi nou néna bonpé zami i lite avèk bande shagossien pou zot rovandikassion prinssipal ni vien d’anparlé.
Mézami Péi shagoss-la lé pa tro loin par rapor anou...dann loséan indien.Pèp shagossien déporté, dispèrssé dann péi tranjé kissoi Moris, kissoi Sésèl, kissoi langlétèr avèk linter dikssyon rotourn shé zot. Pèp dann in sityassion pliské difissil dopi sinkantan talèr avèk ziska zordi mèm pa la pèrmission pou rantre in pé shé zot,aranj in pé zot simetyèr, répar in pé zot légliz épi viv in pé dann zot péi natal an profitan zot paradi sir tèr, é zot kiltir.
Philippe Sands i marsh avèk bande Moris épi bande shagoss dopi plizyèr zané.I diré li koné dossyé-la dsu son boute doi é anpliss li pratik la kour internassional zistiss dopi in bonpé d’zané, li la vu lo droi internassyonal évolié, é d’apré sak li di, li ékri pou réponde la késtyon Lisbye Alizé la poz ali kan èl la sèrv témoin dann prossé é apréssa èl la domande ali :
Pou kossa la mète si tèlman lontan pou sorte shagos é pou ariv La Haye, in lésplikassion bien difissil pou trouvé pou in madame konm lisbye i koné pa lir, i koné pa ékrir, sinploman viktime la déssizyon ban de grande puissans i apèl langlétèr épi zétazini d’amérik.
Alé i rèss amwin in pé moinss la moityé pou lir é aprésa mi panss i fodra mi rolir tèl fasson, mi konpran ali lo myé possib. San fo dsi lo métyé ....
L’échec d’un système
Mézami, pétète l’opinion nout péi i rann pa li kont dann kèl lanboulkidi ni rotrouv anou par l’fète lsak i éspass zordi dann moiyin oryan pa (…)
In kozman pou la rout
Conséquence de l’affaiblissement d’Air Austral par Didier Robert
Nouvelle alerte pour le désenclavement de l’île
Tribune de la CGPER
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)