
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
9 avril 2020
Mé zami, souvan dé foi mi sava dsi l’internet, é tazantan i ariv amoin rogard bazar dann bann péi konm la Chine, la Thaïland épi d’ot péi ankor, mé mi doi dir azot sé in kékshoz mi aprésyé pa pliss k’i anfo : lo ra aligné épi dégizé an broshète, lo shien plishé, lo bann mimi dékapité, épi d’ot ankor sa i ral pa moin bonpé. L’èrla, mi di dann mon kèr shak péi, shak pèp son labitide, son kiltir, son kalité manzé. Mi rapèl moin la lir dann liv demoun téi manj demoun-kanibal i apèl sa !- mé mi arète in kou tèrla avèk sa pars sansa désèrtin lé kapab fé mové rèv.
Zis pou dir azot moin la parti Moris néna kat-sink zané moin l’asist in shass kou d’fizy d’shass. Kosa d’apré zot té apré shassé ? Shov-souri lé ga. Mi rapèl moin la d’mann pou kosa i tyé bann bébète-la avèk fiziy, in pé la réponn amoin sé pou manzé. Landomin dann l’androi la fé kui lo bann zanimo é moin la préfèr pa ète la, plito k’alé manz in léspès protézé é pou moin pa tro ragoutan. Bon pou sa mèm pou l’instan, pars l’ané dèrnyèr moin la lir dann zoinal morisien téi vé tyé bann shov-souri pars téi dévast la rékolt létshi épi mang. Moin la lir bann plantèr l’avé domann gouvèrnman l’otorizasyon truside lo bann bébète mé mi koné pa si la doné. An touléka, in zéspèss protézé i rèss in zéspèss protézé é si lé défandi tya lé défandi tyé. Moin mi oi lé shoz koma.
An touléka isi nou lé pa pli élégan ké d’ot dann nout aliantasyon pars demoun i manz tang, i manz gèp, i manz zandète é d’ot zafèr ankor i koup mon l’apéti… Moityé d’moun i manz tang é moityé i manz pa. Moin lé dann dézyèm kalitégori mé pèrsone i pran pa l’èr avèk moin pou sa.
An touléka néna i di lo covid 19 sa sé bann zanimo la donn sa demoun : kisoi shov souri, kisoi pangolin in drol zanimo an voi pou disparète… Dsi Rényon promyèr néna in doktèr la réponn in késtyon : lo késtyonèr la di l’OMS i di arète manz bann zanimo sovaz pars néna virus ladan épi li la d’mand si sa lé vré pou zandète é vré galman pou tang. Lo médsin la réponn : pou zandète li koné pa, mé pou tang sak li lé sir sé étan in zanimo la klass bann mamifèr li téi doi port bann virus é si i manz i fo bien kui ali san trant a san sinkant dogré pétète plis ankor. Asé sho pou tyé lo bann virus .
Ziska zordi kan moin té i pans tang lo pti mizo, moin téi kalkil la protéksyon la bio-divèrsité. Zordi mi oi li d’in zyé diféran. Mi kalkil si zamé so nouritir si tèlman aprésyé in zour té kapab li osi donn anou in korona sré in drol tablatir po tout lo bann manzèr sré konm ki diré kite pou zot biskui. Mé antansyon, mi di pa arète manz tang, mi atann pou oir. Séyégété konm in pé i di, sa i kass pa lo bra-éséyé lé pa in malèr.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)