
Un effort supplémentaire de 5 milliards d’euros nécessaire cette année
27 juinLa dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
6 juillet 2011
Zéléksyon sénatoryal i ariv moi d’séktanm. Aprésa, nora zéléksyon prézidan la Répiblik, épi zéléksyon dépité. Pou koué sa lé inportan pou nou ? Pou in bonpé rézon biensir, mé inn dan la bann, sé pou nou gingn l’okazyon myé fé konprann sak ni vé pou nout péi. Kosa ni vé ? Anbèk inn foi pour toute dann shomin dévlopman, é pa n’inport lakèl, mé lo dévopman dirab avèk son bann poto : lékonomi, lo sosyal, lo kiltirèl épi l’anvironman. In pé va dir, nout shoviy la gonflé, mé nou, ni suiv shomin bann z’ansien la trasé, épi sak la vni apré la kontinyé, é sak i ariv zordi i rant dann trin, i fo pa nou na la onte pars sa mèm lé bon pou nout péi.
Moin lé sir, in pé lé riskab dir, bann partizan lo dévlopman dirab lé in pé tousèl é bann z’ènmi lé bien for. Lé bien vré ! Dabor inn, nou lé dann in sosyété in pé i di sa lé post-kolonyal, mé fransh vérité, la pankor bien sort dann la sosyété kolonyalist. Sanm pou moin li na ankor in pé l’èr, la paroli, é son figuir nouvèl na in èr de fine déza oir. Nana bann monopol é zot sèrkl infèrnal. Nana bann fors politik i soutien azot, i sort dépi léstrèm droite, i pran la droite dann son balo, é i mine in bonpé sak i apèl la gosh, konm do fé kan i avans an klandéstin sou la syur do boi. Epi nana l’Etat, pars, zordi é dépi in bonpé d’zané, li pass kal nout dévlopman dirab... konm nou té i di, dann tan, i amar zèrb pou ansèrv kalpyé pou nou. Nana galman bann konplis l’intéryèr, k’i méfyé konm lé dsi l’fé nout dévlopman dirab, é ki priyèr Gran-dyab pou k’in n’afèr parèy i ariv pa.
Mé, mi pans nou na z’ami la-dan, pars nana kant mèm in bonpé i vé fini avèk lo sistèm ékonomik, sosyal, kiltirèl, é i partaz èk nou in bonpé z’idé nouvèl. Sirtou, mi pans nana in majorité Rényoné san tardé va tonm dakor avèk nou, va marsh dann shomin lo dévlopman. Mi pans galman, lé posib diskite avèk in pé an parmi sak la bar nout shomin dan lo pasé. Si mi tronp pa, sa mèm sé lo tik-tak l’Alyans, é sé dann shomin-la ni doi marshé. San an avoir la pèr, san an avoir in konfyans zyé fèrmé. Sirtou, konm di lo kont, san oubli lo patoi k’i di : « Pou manj èk Gran-dyab, i fo an avoir in gran foushète ! »... Mi lèss azot kalkil sak mi vé dir.
Justin
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Des associations de défense de l’environnement et des citoyens sinistrés ont annoncé avoir déposé un recours pour obliger le gouvernement à (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
Le Parti socialiste reproche au Premier ministre, François Bayrou d’avoir refusé de déposer un projet de loi sur les retraites permettant au (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Tou-lé-zan, dann moi zanvié-févrié, Tikok i sa rod gèp ek son bann kamarad. Zot i tras dann piton, la savann, la ravine… partou, é, souvandéfoi, i (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)