Face à la menace d’une crise globale à La Réunion, le silence inquiétant des élus réunionnais
28 juillet, parImpact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
6 juillet 2011

Zéléksyon sénatoryal i ariv moi d’séktanm. Aprésa, nora zéléksyon prézidan la Répiblik, épi zéléksyon dépité. Pou koué sa lé inportan pou nou ? Pou in bonpé rézon biensir, mé inn dan la bann, sé pou nou gingn l’okazyon myé fé konprann sak ni vé pou nout péi. Kosa ni vé ? Anbèk inn foi pour toute dann shomin dévlopman, é pa n’inport lakèl, mé lo dévopman dirab avèk son bann poto : lékonomi, lo sosyal, lo kiltirèl épi l’anvironman. In pé va dir, nout shoviy la gonflé, mé nou, ni suiv shomin bann z’ansien la trasé, épi sak la vni apré la kontinyé, é sak i ariv zordi i rant dann trin, i fo pa nou na la onte pars sa mèm lé bon pou nout péi.
Moin lé sir, in pé lé riskab dir, bann partizan lo dévlopman dirab lé in pé tousèl é bann z’ènmi lé bien for. Lé bien vré ! Dabor inn, nou lé dann in sosyété in pé i di sa lé post-kolonyal, mé fransh vérité, la pankor bien sort dann la sosyété kolonyalist. Sanm pou moin li na ankor in pé l’èr, la paroli, é son figuir nouvèl na in èr de fine déza oir. Nana bann monopol é zot sèrkl infèrnal. Nana bann fors politik i soutien azot, i sort dépi léstrèm droite, i pran la droite dann son balo, é i mine in bonpé sak i apèl la gosh, konm do fé kan i avans an klandéstin sou la syur do boi. Epi nana l’Etat, pars, zordi é dépi in bonpé d’zané, li pass kal nout dévlopman dirab... konm nou té i di, dann tan, i amar zèrb pou ansèrv kalpyé pou nou. Nana galman bann konplis l’intéryèr, k’i méfyé konm lé dsi l’fé nout dévlopman dirab, é ki priyèr Gran-dyab pou k’in n’afèr parèy i ariv pa.
Mé, mi pans nou na z’ami la-dan, pars nana kant mèm in bonpé i vé fini avèk lo sistèm ékonomik, sosyal, kiltirèl, é i partaz èk nou in bonpé z’idé nouvèl. Sirtou, mi pans nana in majorité Rényoné san tardé va tonm dakor avèk nou, va marsh dann shomin lo dévlopman. Mi pans galman, lé posib diskite avèk in pé an parmi sak la bar nout shomin dan lo pasé. Si mi tronp pa, sa mèm sé lo tik-tak l’Alyans, é sé dann shomin-la ni doi marshé. San an avoir la pèr, san an avoir in konfyans zyé fèrmé. Sirtou, konm di lo kont, san oubli lo patoi k’i di : « Pou manj èk Gran-dyab, i fo an avoir in gran foushète ! »... Mi lèss azot kalkil sak mi vé dir.
Justin
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite (…)
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (2/5)
Nouvelles orientations budgétaires de l’Union européenne
Accélération de la crise du système néocolonial
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)