Comprendre Mao à l’ère post-coloniale
16 septembre, par50e anniversaire de la disparition du dirigeant communiste
25 séptanm 2023, sanm

Mézami somenn passé mwin lété in konféranss Daniel Waro dann l’inivèrsité la Rényon é dann konférans-la, momandoné Daniel i di avèk bann zétidyan — l’avé in bonpé zétidyan soir-la ! - : mi koné bonpé rantre zot i di « mi néna » mé mi panss pa i fo di sa konmsa. Kan li di sa Daniel i toush in késtyon sèryé : késtyon-la sé pou konète kanssa ni koz kréol é kansa nou lé in pé an déor, kansa ni ékri in kréol klassik é kansa ni fagote.
Pou kossa mi di sa ?
Pars si ni pran bann vèrb, konm « néna » épi « lé » — dizon bann vèrb okssilyèr —, pou toute sak i koz in kréol klassik ni di : « mwin néna », épi « mwin lé ». La nou lé dann prézan — si ni rante dann passé la pi parèye mé la ni koz prézan… Mi doi dir azot, mézami, kan mwin la konète sa é l’èr-la nou lété dann tan la lite an maronaz pou la lang kréol, mwin té kontan, mwin té fyèr. Mi panss sé in zour kan mwin té apré ékoute Boris Gamaleya apré koz dsi la gramèr kréol rényoné.
Lé vré, li la di anou galman pou la plipar bann vèrb i di « mi » é lo vèrb li mèm li bouz pa — li varyé pa dann lo prézan. Par ébzanp pou lo vèrb « manz » ni di : mi manz, ti manz, li manz… é nou té kontan galman pars nou té i oi noute lang té in lang avèk son bann règléman d’la lang, i fo réspékté.
Mézami ni koz pa la fasson ékri la lang-la — la grafi si zot i vé — ni koz la lang, la fasson li fonksyone é mi di dann mon kèr bann zétidian sak l’apré aprann la lang épi la kiltir kréol la Rényon i dovré réspèke bann règloman la lang, sèl manyèr pou manyé la lang korèktoman épi dann la stabilité.
Toute fasson zot proféssèr i doi pa manke bien ésplik azot sa. Epi lé pa défandi frékante bann bon z’ otèr, bann bon maloyèr, ségatyé, bann bon liv ékri par bann bon shèrchèr é toute sak i s’ansui… La pa toute demoune la viv dann in famiye, dann in vilaz é an maronaz pou mète la lang kréol rényoné anlèr épi la aprann pou fé avanss la lang i fo réspèkt ali. Li lé pa pliss, li lé pa mwin. Réspèkt ali.
Alé ! Mi arète in kou pars mwin néna somèye an rotar — i di pa mi néna — épi pou dir azot mwin lé fatigué — é pa mi lé fatigué. Zot i rapèl lo shanté Jacky Lechat i apèl Anne Line « Mi dor pi la nuite, mwin lé fatigué… ».
A bon antandèr, salu !
Justin
50e anniversaire de la disparition du dirigeant communiste
In kozman pou la rout
Quelle valeur crée une tonne de cannes et comment cette valeur est-elle répartie ?
L’ONU veut restaurer la confiance dans un monde qui a changé
Record de vitesse entre Saint-Denis et la Grande Chaloupe
50e anniversaire de la disparition du dirigeant communiste Comprendre Mao à l’ère post-coloniale In kozman pou la rout « Avan désside (…)
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?