Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
19 zwiyé 2011, sanm

Koméla, pou sharoye kann, bann plantèr i ansèrv traktèr. Dann tan lontan, zot té i ashète pti kamyon Reno dé-tonn-sink. Sa in kalité kamyon la dir lontan épi tazantan té pèrféksyone in pé. Sé konmsa k’in zour l’ariv lo dé-tonn-sink avèk in transformatèr Sinpar. Konm sa, lo kamiyon té i dovien in zanr kat-kat ; L’èr la pant té for, lèr l’avé la bou, lo shofèr té i mète lo Sinpar, konmsa té i tir myé épi té i transport in bon tonaz anplis. Kréol, par nésans, sé in kassèr le kui é li èm fabrik son patoi ; Sé konmsa k’in tan, pou dir fé in éfor, sansa fé la vîtes, té i di : « Mète Sinpar mon fra ! Mète Sinpar ! ».
Pou kossa mi anparl de sa ? Pou komansé, pars sa in vyé patoi é lé pa oblizé pèrd ali. Dézyèm rézon, pars zordi nout lékonomi lé an difikilté, é ni konpran bien si i fé pa in gro l’éfor, nou lé riskab kil an aryèr. Kil an aryèr, sa i vé dir nout rishès i sava an diminisyon, é konm nout popilasyon i rogoumant, nou l’apré apovri anou. Alé oir lé pli néssésèr ni goumant nout bann prodiksyon, mète plis demoun apré travay. Alé oir, koméla, sé lo kontrèr. Pli pir, konm di lo kont, kan lo mouvman lé bon, plito ké profite lo bon kouran, ni profite pa é ni ardésann la pant nou té fine komans monté.
Mi pans in pé va trouv ziska drol mi di sa lèrk la kriz l’apré souk anou épi bate anou atèr. In pé lé riskab majine moin na ziska in tour dan la tète pou kalkil in n’afèr konmsa zordi ; Poitan, avèk lo dévlopman dirab, ni antrovoi si tan tèlmann tik-tak pou ansort anou ké sré vréman domaz ni ariv pa tir nout kolé. In légzanp ? Nou na moiyin bate atèr la diktatir pétrol é gingn trap nout l’otonomi énèrjétik ; In n’ot légzanp ? L’oséan indien nana in kantité poisson é ni pèsh mèm pa in kantité konsékan ; In n’ot ankor, bann péi dan nout antournir l’apré dévlopé é ni pé profite l’élan zot i pé donn anou. Tourism ossi i pé bien lansé, sirtou si ni sava pa fé lo vèr la-ba Adélaïde... M’arète-la pars dann dé-troi lign, i gingn pa fé in liv, mé sak mi di, moin lé sir, sé la vérité, é toute demoun i oi in pé klèr sar dakor avèk moin.
Mé pou sa, i fo ni fé travay nout koko, i fo ni sava pli for, pli vite. Konm té i di lontan : « Pou nou ansort anou : mète Sinpar La Rényon ! ».
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture
Bann modékri andann forom
19 zwiyé 2011, 08:51, sanm MARGOZE29
mwin la pa tou kompri, mé mwin lé dakor avek out rézonmen, fé travail zot koko kréol, tir malol dan zié.