Pou nout sitiasyon lo mo lé fèb !

24 zanvié 2015, sanm Justin

Baya, dé fwa i sifi d’in sèl mo pou fout la pagay partou, in sèl mo pou fé gat tout, pou mèt do fé dan la payass konm ni di isi la bon o. In sèl mo, la tansyon in pé i grinp, ti pé d’san dot i bouyi, néna i tyinbo pi an plass. La pa ninport kisa la prononss lo mo, lo promié miniss li sort trouv lo mo pou dig-dig in pé, li sort di la ba déor an franss, dann désértin landrwa néna l’apartheid. Pou byin apiy son kozman ankor li di néna in l’apartheid sosyal, téritorial é étnik pou désértin. Lo mo lé for baya. Li di sa par rapor bann zinégalité néna rant linn a lot. Pou in pé, minm si lé vré pou vréman i fo pa di, i fo kashièt.

Oté, pou kèl rézon li di sa ? Si pou la franss lo promié miniss i ézit pa parl l’apartheid, sirman li koné byin la sityasyon sosial, li koné tousala dé A ziska Z, mi sipoz. Li dovré konèt lo sor tout départman paréyman, minm pou nou osi isi la rényon, vik li lé lo promié miniss. Si an franss li konsidèr néna l’apartheid, a nou isi, koman i apèl nout léta d’soufranss ? Dopi konbyin d’tan ni viv dan l’apartheid isi ? Sanm pou mwin dopi tro lontan, dopi o mwin 1946. Swa dizan, la lwa du 19 mars 1946 si la départmantalisasyon té dwa galiz-galiz in pé, konm la fé, boudikont la rougoumant bann zinégalité dopi.

Zordi lo promié minis i rokoné tousala, démié, boudikont li rokoné a nou in l’apartheid téritwar, èk nout to d’shomaz i gonf, i gonf, nout to lé touzour an oss, nout zénèss lé sakrifié, lo mankman la kaz, nout lagrikiltir i sar palanké si ni fé pa antansyon, bann vié i lit pou sirviv zour an zour èk inn ti rotrèt la mizèr. Par rapor bann déor, mi trouv lo mo apartheid i konvyin pa ditou pou nou. Touléka si pou banna i konvyin, pou nou vi nout sitiasyon sosial, pou nou lo mo lé fèb.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus