Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
7 févrié 2013, sanm

L’aktialité, mé z’ami, ma dir azot, sa in n’afèr lé bon suiv. Pou kosa ? Pars i fé konèt aou dé shoz ou té i oi mèm pa an rèv. Pou kosa mi di sa ? Pars bann zournal, sansa bann télé, sansa ankor bann radio i shoizi pou ou sak nana pou amontré épi sak i fo pa anparlé. In l’égzanp : Lo Mali ! Zot i koné, sa in péi lé indépandan dopi 1960 par la. Avan, té in koloni la Frans, é avan sa ankor, té in gran l’anpir in prins l’Afrik la fondé... Moin lé sir, in bonpé d’moun i kroi La Rénion i égzis avan lo Mali. Poitan, nout l’istoir na arienk 350 z’ané, é si i vé rakont l’istoir lo Mali, i fo ni romont ziska l’ané son fondasion, 1240. San konté bann roiyom té la avan ankor.
Solman, moin lé sir, in bonpé kolonio i kalkil, avan la Frans la kapar lo péi, navé poin d’moun la-ba, l’avé poin in vi ékonomik, l’avé poin in vi politik épi in vi kulturèl. Poitan l’avé ! Lé vré, zordi ankor, na in pé i pans La Rénion i égzis dopi zot la poz lo pié Zilo ou sinonsa dsi l’ké lo Por. Sa i fé ri anou, sansa nout ti pé d’san i bouy. Alon arvir dsi lo Mali : In l’égzanp, dann nor lo péi, na in vil i apèl Tombouctou. Sa té in kapital politik, rolijié, kiltirèl, ékonomik. M’a dir azot in n’afèr, bann z’étidian l’Erop té i sot la mèr pou alé fé z’étid Tombouctou. Mi pé di ankor, dann tan-la bann z’étranjé té lo bienvéni dann vil-la, é té i done azot bann méyèr plas pou zot étidié san dépansé. Sé dir si banna té i koné viv, par rapor l’Erop té ankor kaziman dan la sovajri.
Pou kosa mi di sa ? Pars ni sort konèt, bann rebèl la fé la-ba krime kont la sivilizasion, krime kont lo patrimoine, krime kont la kultur. I paré bann éspésialis intèrnasional l’apré travay pou arkonstrui lo patrimoine, konm mozolé bann sin, konm bann bibliotèk, bann mizé é in ta z’afèr. Sa i vé dir, inn, nana in patrimoine inportan la-ba, é nout l’istoir d’Frans la sèy fé pas banna pou sovaz ziska dèrnié dégré. Dé, sa i vé dir osi, si bann kolonio l’avé pa maltrèt bann péi-la, zordi zot noré té pli avansé. Troi, sa i vé dir, si la trèt bann noir l’avé pa vid lo péi, é bin zordi noré pa été konm sa.
I fo dir osi, si l’ané 1960 l’avé dékoloniz lo péi konm ki fo, zordi son ka nar pa été konm sa. Mé konm moin té i di an débitan, pou konèt lé shoz, i fo suiv l’aktialité, fo aprann l’istoir. Konm sa i fé pa pran aou vési pou lantèrn.
NB : In tan té i pran in vési pork, té i fé sésé épi té i mèt in bouji dodan konm sa té i ansèrv konm limièr, mé pa in vré limièr. Donk, konfonn lo vré èk lo fo.
Justin
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?