Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
7 févrié 2013, sanm

L’aktialité, mé z’ami, ma dir azot, sa in n’afèr lé bon suiv. Pou kosa ? Pars i fé konèt aou dé shoz ou té i oi mèm pa an rèv. Pou kosa mi di sa ? Pars bann zournal, sansa bann télé, sansa ankor bann radio i shoizi pou ou sak nana pou amontré épi sak i fo pa anparlé. In l’égzanp : Lo Mali ! Zot i koné, sa in péi lé indépandan dopi 1960 par la. Avan, té in koloni la Frans, é avan sa ankor, té in gran l’anpir in prins l’Afrik la fondé... Moin lé sir, in bonpé d’moun i kroi La Rénion i égzis avan lo Mali. Poitan, nout l’istoir na arienk 350 z’ané, é si i vé rakont l’istoir lo Mali, i fo ni romont ziska l’ané son fondasion, 1240. San konté bann roiyom té la avan ankor.
Solman, moin lé sir, in bonpé kolonio i kalkil, avan la Frans la kapar lo péi, navé poin d’moun la-ba, l’avé poin in vi ékonomik, l’avé poin in vi politik épi in vi kulturèl. Poitan l’avé ! Lé vré, zordi ankor, na in pé i pans La Rénion i égzis dopi zot la poz lo pié Zilo ou sinonsa dsi l’ké lo Por. Sa i fé ri anou, sansa nout ti pé d’san i bouy. Alon arvir dsi lo Mali : In l’égzanp, dann nor lo péi, na in vil i apèl Tombouctou. Sa té in kapital politik, rolijié, kiltirèl, ékonomik. M’a dir azot in n’afèr, bann z’étidian l’Erop té i sot la mèr pou alé fé z’étid Tombouctou. Mi pé di ankor, dann tan-la bann z’étranjé té lo bienvéni dann vil-la, é té i done azot bann méyèr plas pou zot étidié san dépansé. Sé dir si banna té i koné viv, par rapor l’Erop té ankor kaziman dan la sovajri.
Pou kosa mi di sa ? Pars ni sort konèt, bann rebèl la fé la-ba krime kont la sivilizasion, krime kont lo patrimoine, krime kont la kultur. I paré bann éspésialis intèrnasional l’apré travay pou arkonstrui lo patrimoine, konm mozolé bann sin, konm bann bibliotèk, bann mizé é in ta z’afèr. Sa i vé dir, inn, nana in patrimoine inportan la-ba, é nout l’istoir d’Frans la sèy fé pas banna pou sovaz ziska dèrnié dégré. Dé, sa i vé dir osi, si bann kolonio l’avé pa maltrèt bann péi-la, zordi zot noré té pli avansé. Troi, sa i vé dir, si la trèt bann noir l’avé pa vid lo péi, é bin zordi noré pa été konm sa.
I fo dir osi, si l’ané 1960 l’avé dékoloniz lo péi konm ki fo, zordi son ka nar pa été konm sa. Mé konm moin té i di an débitan, pou konèt lé shoz, i fo suiv l’aktialité, fo aprann l’istoir. Konm sa i fé pa pran aou vési pou lantèrn.
NB : In tan té i pran in vési pork, té i fé sésé épi té i mèt in bouji dodan konm sa té i ansèrv konm limièr, mé pa in vré limièr. Donk, konfonn lo vré èk lo fo.
Justin
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)