
Hommage à la femme de Bruny PAYET
1er juillet, parLa section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
8 séptanm 2023, sanm
Mézami, mon bann dalon, zot i koné nou lé nonbré pou souète done noute Lang Kréol Rényoné pliss la plass dann léspass piblik. Mi pé dir, ni souète mèm in vré bilinguism franssé-kréol dsi noute téritoir rényoné… Mwin lé siréssèrtin néna ankor in pé d’moune kan i ékri sa lé paré pou gingn bouton si tèlman nou la déshir anou dsi la késtyon d’lang dann noute péi dann in sobatkoz pèrmanan.
Zordi ni pé dir lo klima konm i di lé in pé dépassyoné : nou lé pi tro paré pou déshir anou lé z’inn é lé z’ot mèm si dann noute bann konvèrssassion ni kontinyé ral lo konte pars solon nou, noute Lang Kréol Rényoné néna poin la plass i mérite ali dann léspass piblik. Mé si ni kalkil in kou bien, ni romark nou la fine avanss in bon boute dsi shomin Granboi noute lang.
Akoz ni sava pa pli vite épi pli loin dann noute rovandikassion ? Akoz pa domann konsèye réjyonal, in délibérassion dsi lo bilinguism franssé-kréol dsi noute téritoir. Ni koné d’ote la fé mé ni koné galman si zot déssizion lété spéktakilèr li la pa parti pli loin ké sa mèm pars tribinal i apiye ali dsi lo famé lartik 2 la Konstitission La franss ki di lo Franssé sé la lang ofisyèl la Répiblik Franssé.
Gran kèr mwin lé paré pou modi lo l’édit Viller-kotéré pri l’ané 1539 par lo Roi Franssoi Promyé avèk son dë lartik 110 épi 111 la pankor abrozé ziska zordi pars sé li k’la désside done la lang franssé in sakré léstati par raporte lé zot lang réjyonal l’avé dann tan-la dsi téritoir franssé é néna ankor zordi. Mwin lé paré pou tir mon kanif trante-dé konte bann dépité-sénatèr la fé rante lo famé lartik 2 dann la konstitission l’ané 1992 épi in famé loi 1994 la rann franssé obligatoir dann toute sèrviss piblik.
Mi yèm pa kan bann z’akadémissien i atak lo lézislatèr sinploman pars li azoute avèk la konstitission in pti boute la ké d’fraz pou klass bann lang réjyonal dann ran noute patrimoine linguistik pars bann pti fraz konmsa la konète rékonforte anou kan nou lété dann la fénoirssité aforss patiné pou pa tro avanssé.
Mé kan mon san sirshofé la fine rofroidi in pé, mi di, dann mon tète épi dann mon kèr mé dann mon kèr sirtou — pars sé avèk lo kèr k’i konpran vréman bien lé shoz — mézami, mon bann dalon néna bonpé zafèr lé fine avanssé dann lo problèm la lang kréol La Rényon é dsi son plass dan la vi noute kominoté rényonèz é bonpé zafèr la fé avanss anou dann shomin noute rényonèzté.
Antanssion ! Répiblik Franssé, mi tir pa ou mon shapo. Mi tir mon shapo toute bann zaktèr kiltirèl rényoné la travaye dann maronaz. Mi tir mon shapo noute vayan pèp rényoné téro indispanssab noute rényonèzté. Mi tir mon shapo noute gayar kiltir rényonèz é toute son kapassité. Mi tir mon shapo bann pti, bann san grade, bann z’anonime, pars sé par zot nou lé randi landroi nou lé randi.
A bon antandèr, salu !
Justin
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
C’est avec tristesse que nous apprenons le décès de Nadia Payet, veuve de notre camarade Bruny Payet. Témoignages adresse ses condoléances à (…)
Mézami zot i koné lo kozman k’i di konmsa : « la loi sé lékspréssyon la volonté zénéral. ».Poitan défoi ou lé a’dmandé kossa i lé oziss volonté (…)
Face à l’urgence de la situation de la maltraitance animale à La Réunion, l’association CIANA a lancé un appel aux décideurs, afin de "travailler (…)
Mézami,médam, zé méssyé , la sossyété, lé pa toulézour wi gingn in bon akèye. Défoi oui, défoi non, sirtou dann in sossyété wi koné pa bien lo (…)
Cinq mois après le lancement du plan « Anti-bandes », composante majeure du plan d’action départemental de restauration de la sécurité au (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Une fois de plus, des femmes sont la cible d’une forme de violence lâche, insidieuse et profondément inquiétante : les attaques à la seringue dans (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)