Chômage à La Réunion : plus de 209 000 Réunionnais inscrits à France Travail
29 juillet, parL’échec d’un système
23 séptanm 2011, sanm

Alon mazine in n’afèr. Toudinkou i ariv in gran dézord dann La Rényon. I fo trouv in solisyon an vitès. Mé soman, pou trouv in bon solisyon, i fo in bon konésans lo problèm. Pou an avoir in bon konésans lo problèm, lé bien nésésèr fé in bann bon roshèrch é pa baz sinploman dési bann konésans popilèr. I pé pa non pli baz dési bann solisyon d’ot péi la fine trouv par zot mèm. Pars la pa sir k’in solisyon bon pou in n’ot péi lé bon galman pou nou.
Astèr, si ni arvir dési la késtyonn rokin. Lé drol, mé i di konmsa, i koné pa bien so bébète-la, son bann trafik épi kosa i éspas dan son tète dépi in sèrtin koup de tan. Lé drol pou kosa ? Pars la Frans nana in gran domène maritime par tout bann zil i apartien ali. In domène maritime, sé san mil marin tout alantour lo péi ; san mil marin, sa lé gran oui ! Kan dé péi lé tro kosté, i tras in lign rant lé dé, ou sinonsa i travay ansanm. Sa lé bien vré, é toulmoun i koné. Mé kosa i fé avèk ? Nana poison an poundyak, sé bann moun ayèr k’i vien pou fé la pèsh. Nana bann nodil métal, mé i fé pa roshèrch la-dsi. I di, bann péi lé dan l’éspas fransé i pé an avoir in bon potansyèl pou tourism. Mé kisa i étidyé sa ?
La Frans, par son l’inivèrsité La Rényon épi par tout son bann z’organizasyon, lé bien plasé pou la roshèrch. Arzout èk sa, nana moiyin pou sign bann kontra avèk d’ote z’inivèrsité in pé partou. L’èr-la, koman i pé ésplik i koné pa bien lo wati-watia bann rokin ? Pétète, konm bann Fransé i di, nana d’ote mimite pou donn kou d’fouète (d’ot shat pou fouété !). Nana osi k’i di : “Rodé san trouvé ? I fo arète gaspiy larzan, pars rodé san trouvé, sé gaspiy la moné...”. L’èr-la, bann kozman konmsa i amène pa nou loin. Toultan k’i ariv pa rien, lé bon, mé kan i ariv in n’afèr la pa bon, i rès anou arienk pou dir : Ni koné pa ! Nou la pa étidyé ! Vien sokour anou siouplé !
Mé zot i kroi konbien lo tan demoun va kontinyé gob sa konm zèf kri ? Gouvèrnman la Frans, mi éspèr, i konpran son résponsabilité. Dann in ka konmsa, i pé pous lo boushon dsi la komine Sin-Pol, mé kosa k’i ansèrv ? Epi, sa i fé pa avans lo schmilblik.
NB : Mi sort lir dann “Témoignages” 22 séktanm, dê shèrshèr la domann pou fé, l’ané 2007, in gro travay dési rokin. La anvoy azot dingué, pars i paré sa la pa vréman itil. I pé pa di ké bann gran grèk l’inivèrsité lé pa vizyonèr.
Justin
L’échec d’un système
Mézami, pétète l’opinion nout péi i rann pa li kont dann kèl lanboulkidi ni rotrouv anou par l’fète lsak i éspass zordi dann moiyin oryan pa (…)
In kozman pou la rout
Conséquence de l’affaiblissement d’Air Austral par Didier Robert
Nouvelle alerte pour le désenclavement de l’île
Tribune de la CGPER
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)