Comprendre Mao à l’ère post-coloniale
16 septembre, par50e anniversaire de la disparition du dirigeant communiste
6 avril 2023, sanm

Mézami an parmi bande péi l’Afrik néna in pé i soufèr la fain é sé avèk l’ède internassyonal ké zot i sirviv. Mi sorte lir dann Témoignages, dann Burkina Faso, néna in milyon d’moune la bézoin l’ède internassyonal. Dann Burundi i fo konte in milyon édmi d’moune la bézoin l’ède. Parl pi lo milyar d’moune i soufèr la fain kronik dopi komansman ziska la fin zot vi.
Toussa pou koi ? Néna plizyèr rézon. Néna la guèrre, néna lo térorism épi azoute èk sa lo réshofman klimatik épi toute bande maladi i grèf dsu bande plante… Arzoute avèk sa bande kiltir komèrssyal k’i ranplass la plipar d’tan sak i apèl bande prodikssyon vivriyère é la plipar d’tan, initilman..
Mézami si ni rapèl parol bande zansien, ni antrapèrssoi koman bande rényoné la soufèr la fain dann tan la guèr 1939-1945. D’apré sak la rakonte amwin demoune l’avé tiké, mé avèk lo tiké téi gingn pa gran-shoz si tan tèlman mayi téi manke, luil téi manke, la grèss l’avé poin tro. L’èr-la bande famiye téi konpanss sa avèk ravaze.
Néna poin lontan in groupe militan la désside alé plante fouyapin pars bande zansien l’avé rakonte azot demoune la sirviv grass sa : avèk sèl la grèss poiv, avèk dosik, sansa konm pom-tèr frite. Sa té in famé zidé, mé apré in koupe de tan nou l’arété.
Bande militan Sin-dni néna in prozé plante zak pars zot i panss zak i pé ède konbate la famine. Mi trouv sa bien mé l’éssassyèl sé d’mète an pratik : zak i ansèrv pou fé in bonpé zafèr sa : kari an natir sansa avèk la vyande, zak an gouss, kari grin d’zak é kan sa i done ébin alé fini ali si wi gingn.
Sé la ké mi arvien dsu Prézidan Sésèl. Ala son l’idé é ala kossa li la di demoune laba : li la di si zot i vé ranpli zot boujaron — zot vante par l’fète — ébin i fo plante pyé fouyapin é demoune la ékoute ali épi la planté. Dsu lil Mahé néna troizan l’avé katmil pyé fouyapin, é zordi néna 9000 é la plantassion i kontinyé in pé partou dann lo péi… Pou fé kossa ansanb ? Dabor la farine, épizapré frite, kari avèk la vyande épi natir,, konfitir, gato é toute sak i pé fé a vèk suivan l’idé shak pèrssone i pé avoir..
Alor pou mwin in n’afèr inportan sé ké demoune Sésèl, konm demoune toute bande zil l’apré kalkil in n’afèr sé assir la nouritir la popilassion. Sak lé vré laba, lé vré issi, épi in, pé partou dann noute l’anvironeman.
A bon antandèr, salu.
Justin
50e anniversaire de la disparition du dirigeant communiste
In kozman pou la rout
Quelle valeur crée une tonne de cannes et comment cette valeur est-elle répartie ?
L’ONU veut restaurer la confiance dans un monde qui a changé
Record de vitesse entre Saint-Denis et la Grande Chaloupe
50e anniversaire de la disparition du dirigeant communiste Comprendre Mao à l’ère post-coloniale In kozman pou la rout « Avan désside (…)
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?