Pri dann in karkan k’i anpèsh nout marsh an avan : Nou lé néokolonizé

2 mars 2021, sanm Justin

Mézami, zot i koné mwin la touzour rèv pou La rényon d’ète in péi dévlopé. Pa k’i fé l’èr dévlopé, mé ké lé dévlopé pou vréman. Kossa i lé pou mwin kon m pou zot in péi dévlopé ? Noré dé shoz a dir la dsi é la pa dann mon pti modékri sa i tiendré. Zot i koné la vi la déza amenn amwin dann péi dévlopé é mwin la vi la diférans rant nout péi La Rényon épi bann péi vréman dévlopé.

Issi néna toute in kantité d’zafèr k’i pouré fèr kroir nout péi lé dévlopé. Shomin blaké i mank pa nou, batiman nou néna, loto an poundyak, komèrs sa néna partou. Lékol i mank pa nou dopi pti lékol ziska gran lékol. Nou lé abiyé, nout zanfan i sava lékol, malade ni pé alé oir médsin, lordinnatèr an kan tité. Bin alor nou lé dévlopé !.. Non, i mank anou dé shoz, ni yèmré oir sa shé nou mé na pwin !

Kossa na pwin ? Lizine i mank anou, manifaktir i mank anou bokou, si tèlman mi panss mèm pa nou lé émèrjan : nout séktèr indistiyèl lé rikiki, ni vand sak ni fé vnir é nout larzan i tourn pa bonpé dann nout sirkui ékonomik pou aporte anou pliss la rishèss. L’insee la di, nou lé atipik é lé bien vré nou lé atipik. Pou la kréasyon band rishèss, nou lé dsi koté faye. klignotan rouz lé in pé partou alimé : shomaj lé for, nou néna bonpé zilétré, nout mantalité lé kant mèm anklavé.

Zot i panss nou lé kondané pou ète konmsa ? Zot i kroi sé noute karma k’i fé k’nou lé konmsa. Ousinon, d’apré zot nou lé konm viktime d’in sistèm i anpèsh anou avansé. Antansyon, bonpé i di nou lé dann in sistèm néokolonyal, é sistèm la i paraliz noute bann zin isyativ, é i foute an pane nout motèr pou la krésyon d’rishèss.

Désèrtin i di n ou lé néokolonizé-sa lé konm in karkan é si ni gingn pa kass ali. Néna kékshoz k’i fé ké n ou lé pa paré pou rpran nout marsh an avan. Nou lé néokolonizé pou d’bon alor !

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus