Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Problèm kann : la pa lo tro d’intélizans la fatig l’éta lokal avèk son bann siplétif

vandrodi 15 séptanm 2023, sanm Justin


Mézami, mi sorte oir dann télé inn-dé zinformassion dsi la koupe kann é ni pé dir sé in drol linformassion mi sorte oir asoir-la. Alor kossa la éspassé ?


In plantèr dann son shan i ésplike in dalon RSA téi ède ali koupe in pé son kann kan toudinkou li la vi zandarm arivé pou vérifyé si son dalon té déklaré la sékirité sossyal. Bien antandi, lo boug té pa déklaré pou dir lé shoz kriman li téi travaye o noir dann karo kann lo plantèr. Astèr lo boug té pi la pars li la gingn la krintiv an avoir séryé zanmèrdman.

Donk wala laktyalité lo problèm kann pou l’administrassion… La pa l’izine si tèlman souvan an pane é dann l’inpossibilité prann lo kota la komission miks l’izine la donn bann plantèr. La pa non pli la rishèss an sik la drolman béssé avèk lo tan tro imide. La pa non pli in mové sistème pèyeman kann bann plantèr… L’aktyalité sé bann pov RSA i sèye sinploman arondi in pé zot fin d’moi.

Avèk in mantalité parèye, mézami, mi pé assir azot noute prodikssion kann lé bien parti, lé bien ankourazé, épi la prodikssion kann — dann toussala — d’apré mwin lé paré pou démar an fors.

Biensir ni pé pa ankouraz travaye o noir ; biensir ni koné i égziss lo RSA-activité é ni lo plantèr, ni son dalon lété dann zot tor sof pétète in papyé zot la obliye ranpli. Lo sindikaliss plantèr, Jean Michel Moutama k’lété a koté son kamarde plantèr la pa di in ote afèr ké sa. Li la dénonss in konduite inapropriyé l’éta lokal avèk son bann zinstitission.

Li la bien di la proféssion i sorte sign in z’akor pou la rolanss la prodikssion kann é d’apré sak néna dann la konvanssion ni pé panss la prodikssion i pé z’ète rolanssé. Sirtou si bann zizinyé i ède bann plantèr pou gingn in makssimome lékime pou évite dépanss plisk’i anfo bann z’antran, l’angré épi bann z’inséktisside.

Déssèrtène shoz lé bon, d’ote i ral bann plantèr déyèr… San konté solon mwin in mové lésploitassion prinssipal rossours nou néna an so moman. Alé ! Mi arète la é mi romark kantmèm sé pa lo tro d’intélizanss la fatig l’éta lokal épi son bann siplétif.

A bon antandèr salu !

Justin


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu

Plan


Facebook Twitter Linkedin Google plus