Problèm Mayotte : in mèrl blan pou sak i pé rézoud in problem konmsa dann in system néokolonyal

2 mars 2018, sanm Justin

Nout tout i koné Mayotte laba néna konm k’i diré bèzman dan la kour Patèl : grèv zénéral par dsi grèv zénéral, insékirité, dézord é konpagni, droi d’rotré dann Lisé, kolèj épi désèrtin l’ékol, in takon mor dann kwasa-kwasa san ké pèrsone i sousyé pliské sa sak i ariv bann kandida migran san konté l’ésploitasyon néokolonyalis a la sos rényonèz. Ala ousa nou lé fine arivé 43 z‘ané apré 1975 .

Kosa l’arivé moi d’désanm sète ané-la. Dann La frans Giscard té konm i di a la bar é an o lyé d’apré sak i di bann sèrvis fransé la donn in bon konsèye lo prézidan. La di ali konmsa i fo gard in pyétatèr dann kouloir Mozanbik pars La Rényon lé pa a fyé, pars i pé ariv la-ba zour pou landmin in pé n’inport de koi.

Pou kosa Mayotte ? Pars d’apré sak i di bannzil Komor épi son gouvèrnman téi fé pa granshoz pou kontant bann maoré, plito tout sak i fo pou malkontant banna. Manipilé sé in n’afèr bann sèrvis sogré i koné fèr é vit fé, la artourn banna kont lo troi z’il, Grann komor, Mohéli épi Anjouan. Aprésa la roul konm ni koné, la roul kari sou d’ri é promès sé dète mé promès i angaj arienk sak i kroi. Si tèlman kan la koz avèk in fiy maoré dann manifèstasyon, èl la di : bopé d’moun i kroi avan té méyèr.

Avan té lo tan la koloni ; avan l’avé 40000 zabitan dann Mayotte ; avan ti pé sirkil normalman rant lo kat zil. Alé oir koméla lé pa ditou konmsa é la késtyonn l’insékirité i fé arienk pou agravé. Mé koméla néna 240000 zabitan dann Mayotte, é l’ané 2050 Nora 510000 zabitan dann in téritoir pa pli gran ké Lo Por épi la Possession.

Néna in dépité rényoné la parti laba épi la di Mayotte la bézoin l’égalité sosyal épi lo dévlopman. In bon l’idé mèm si lo péi la pa bézoin arienk sa : li la bézoin la pé, l’antant dann voizinaz é li poz késtyon dsi son déstin. L’égalité sosyal i pé an avoir mé dévlopman ?

Mésyé lo dépité, si dévlopman lété posib dann in kad konmsa, arienk an donan manzé la lang néna lontan nou rényoné nou té fine trap nout dévlopman alé oir ni patine pou vréman, isi La Rényon. Arzout èk sa la démografi, é ou va oir, mésyé lo dépité lé pa loin ète difisil konm dékrosh la line avèk lo dan.

In késtyon si ou néna la répons mésyé lo dépité : kosa i sava fé avèk in popilasyon 510000 pèrsone ? Si ou koné sa, ou i mérite in mèrl blan.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus