Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
9 séptanm 2025, sanm

Mézami, mi panss, konm mwin, konm toute bann léktèr nout zoinal zot i koné kozman mwin la mark anlèr-la. Si ou la promi i fo wi réspèk oute promèss.Sinte sizane i di, i fo réspèk la parol doné..In sakré bon program.
Normal ! Dan la vi toulézour sé sa mé dann la vi piblik ? L’avé in vyé madré, politissien laba dan La franss, plizyèr foi prézidan d’konsèye- mèm shoz ké promhyé miniss !-ébin bononm-la, téi apèl Edgard Faure konm i di, téi kiltiv plizyèr zoforism é an parmi li té i di : la proméss i angaz arienk sak i kroi, pa sak i fé. Aprésa li té di ankor la pa la zirou-ète k ‘i tourn sé lo van.
Alor si mi di sa zordi sé pou lanss in apèl pou ète pridan. Toute bann z’om politik néna bone volonté kissoi par rapor zot zéléktèr kissoi par rapor zot porte-moné.Sa i anpèsh pa shakinn avoir son lidéolozi, son prop kroiyanss épi in sèrtin sanss lo sèrviss piblik.
Pou kossa apèl a ète pridan ? Pars konm mi di touzour nou lé dann in rézime néokolonyal é sak i vé kass lo bann kode lé pankor né. Néna in ta d’zafèr mi yèmré antann konm promèss é partikilyèrman in promèss possib mé in promèss possib, sa i kass pa lo kode néo-kolonyal é sé sak i shagrine amwin in pé.
Par égzanp : néna d’moune maléré issi La Rényon é mi yèmré bien antann in promèss pou finir avèk la mizèr. Promèss i mank pa é sa i prouv arienk in n’afèr sé ké bonpé zom osinosa fam piblik néna bon kèr.Ok ! Mé bonkèr i ranpli pa la marmite sak tazantan dan lo moi la marmite lé vide.
Mi rapèl Bruny Payet.Sa té in gran om sa mé mi rapèl son kozman téi di konmsa lo sistèm ni viv dodan li va konète son boute in zour osinonsa l’ote pars la pa li va pèrmète anou avanssé , bien avanssé.
Donk pridanss ! promèss sé dète mé pa toultan é ni koné bann promèss par avanss ni koné zot va éshoué. Ni pé promète toute é ninporte koi mé antanssion lo kotèr dsi in zanm de boi.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)