Promyé mé avèk libérasyon sosyal : in n’afèr i rès pou trapé asiréman !

2 mai 2018, par Justin

Yèr lété la fète bann travayèr é moin lé sir do pré konm de loin, bonpé d’moun la pans fète-la. Pars sak moin lé sir, toulmoun na poin in mèm l’opinyon dsi la késtyonn travaye.
Moin lé sir in bonpé jenn dann shomaj konm nou néna isi La Rényon, la fète travaye i égzis pa. La fète sré plito pou zot kan zot va gingn in plas travaye, sré plito lo zour zot va sign in kontra travaye. Konbien zot i gagn ? Sa i vien apré sirtou si zot i gingn sink fran sis sou. La dirté lo travaye ? Sa sé in n’afèr va oir apré.
Sak i soufèr dann travaye épi lé tro fatigé pou kontinyé ; sak i souète arienk ropozé pars zot la fine doné pli k’i anfo, pou zot galman lo travaye sé pa in fète. Dann in tan l’ésploitasyon i rogoumant, dann in tan ou i gingn ziska in bèrnaout dann travaye, promyé mé i pé pa z’ète in vré fète.
Néna sak i yèm z’ot travaye, é zot i artrouv azot la-dan alèz konmblèz, mèm si i fatig lo kor sansa la tète, promyé mé i pé z’ète in fète. Lo tan pou majine son vi d’travaye é koman li oi son l’avnir. Pétète pou li lo tan pou z’ète fyèr sak li la gingn fé dann z’ot vi.
Astèr pou nou rényoné-konm tout bann pèp la konète l’ésklavaz, la trète épi l’aboisyon bann krime la - moin lé sir pou tout bannla, lo vré fète sé la fète l’abolisyon. An touléka, sé in fète i roprézant in bonpé d’shoz pou nou konm pou zot. Zot i koné sé sak ni apèl la fète la libèrté : zour la nou l’arète avèk in sistèm kriminèl pou rant dann in sistèm près normal.
Solman la fète promyé mé lé inportan pou nou pars ni pé viv sa konm in fète lo mond lo travaye épi si posib in zourné d’lite pars firamézir bann travayèr i pèrd z’ot droi é bann gouvèrnman i pans arienk in n’afèr sé raz la pint bann travayèr é si posib fini avèk z’ot sindika é si ou la poin sindika, adyé la libérasyon sosyal. Promyé mé, sa i doizète in zour pou kalkil koman ni pé fé avans nout li bérasyon-la .
La libérasyon sosyal ? Sa in konkète i rès pou trapé in pé artou dsi la tèr.

A la Une de l’actu

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus